(Index.hr) – PO PRVIM nepotpunim podacima, u prva četiri dana prikupljeno je više od 160.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju, izvijestili su danas iz inicijative “Ne damo naše autoceste!” uz napomenu da još nisu prebrojani svi prikupljeni potpisi. Članovi inicijative Teodor Celakoski i Mijat Stanić na konferenciji za novinare izrazili su zadovoljstvo dinamikom prikupljanja potpisa koja, kažu, pokazuje da građani nemaju povjerenje u Vladu i ne daju se zastrašiti prijetnjama da neće biti mirovina, plaća i Pelješkog mosta.Poručili su da neće odustati, a brojem prikupljenih potpisa žele Vladi pokazati kakvo je stvarno stanje na terenu te zabraniti aktualnoj, ali i bilo kojoj drugoj Vladi, stavljanje autocesta u koncesiju.
Otvaraju se nove lokacije za potpise
Ne boje se da neće imati dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma jer pojačavaju ritam i otvaraju nove lokacije za prikupljanje potpisa diljem Hrvatske. Ovim tempom imat ćemo debelo i preko potrebnih potpisa, tvrdi Celakoski. Najave iz Vlade da bez te koncesije neće biti novca za mirovine i plaće u inicijativi su ocijenili pokušajem zbunjivanja građana. “Izjava da neće biti Pelješkog mosta ne drži vodu jer će se taj most 85 posto graditi iz EU fondova. No, nadamo se da nakon ove naše akcije na istom mjestu neće biti ministar prometa koji je sam izjavio da će dati ostavku ako ne uspije s koncesijom”, rekao je Stanić. Celakoski je pak ocijenio da je riječ o “nepripremljenoj stvari, paušalnoj, ad hoc situaciji neodgovorne Vlade koja pokušava svoju neuspješnu politiku zakrpati našom budućnošću”. Tomu, kaže, u prilog ide i izjava predsjednika Republike Ive Josipovića da ne postoje kvalitetni podaci za davanje autocesta u koncesiju.
Izračun zarade na temelju parametara koji su “iscurili iz Vlade”
Upitan za alternativu koncesiji, Stanić je rekao da se dug Hrvatskih autocesta (HAC) može riješiti obveznicama ili reprogramom. Želimo da svaka kuna zarađena od cestarine ide u vraćanje duga HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb, kaže Stanić, a višak u proračun i mirovinskim fondovima, te u dobit građanima putem obveznica. Informaciju da bi eventualni koncesionar zaradio 80 milijardi kuna Stanić je objasnio izračunom na temelju parametara koji su “iscurili iz Vlade”. “Po informacijama kojima raspolažemo, to su minimalni prihodi koji će biti zajamčeni koncesionaru, a uključuju jednopostotni rast prometa godišnje i povećanje cijena od tri posto kroz idućih 40 godina”, rekao je Stanić.