Uskrsna košarica za tročlanu obitelj za 2024. godinu

Foto: NHS

Uskrs se slavi u krugu obitelji i, bez obzira na financijske mogućnosti, obitelji nastoje blagdansko vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, ovisno o kraju u kojem žive. Unatoč tome što je standard života pod snažnim utjecajem inflacije značajno snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje blagdana. Bez obzira što prema posljednjim podatcima DZS-a inflacija nastavlja pokazivati znake usporavanja te je u veljači 2024. iznosila 4,1%, cijene hrane i dalje rastu osjetno više od stope inflacije i taj rast za veljaču 2024. iznosi 5,7%.

Inflacija u Hrvatskoj i dalje je među najvišima u EU, a posebno su zabrinjavajući rast cijena hrane i njena skupoća. Godinama je Hrvatska po cijenama hrane bila ispod prosjeka EU, no taj je prosjek prijeđen već prošle godine. Kako su cijene energenata i dalje umjerene i stabilne, tako je izloženost kućanstava najveća upravo na području hrane. Ne mora se putovati, spavati u hotelima, jesti u restoranima, kupovati neku novu odjeću, ali jesti se mora. Izdatci za hranu i dalje imaju najveći udio u mjesečnoj potrošnji kućanstva i iznose čak 25,95%, a u kućanstvima s manjim prihodima iznose visokih 40% pa i preko 50%. Blagdanska košarica obuhvaća upravo troškove blagdanske trpeze te je jasno koliki to problem pri ovoj skupoći hrane predstavlja većini hrvatskih kućanstava, bez obzira na neke skromne znake oporavka gospodarstva.

Istraživanjem cijena na terenu zapaženo je kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama tako i u trgovačkim lancima. Često cijene, osobito voća i povrća, čak i na istoj lokaciji, pokazuju velike razlike, nekada i dvostruko veće, ovisno o kvaliteti tj. podrijetlu same namirnice. To iziskuje dodatne napore za građane kako bi uspjeli ponešto uštedjeti, a pri tome kupiti sve što im je potrebno i još koliko-toliko kvalitetno. Činjenica je kako se u trgovačkim lancima mogu naći popusti za određene proizvode raznih proizvođača, ali značajnije su uštede u potrošačkoj košarici moguće isključivo uz puno truda i vremena, uz obilaske više lokacija, ovisno o povoljnijim cijenama. Pod pretpostavkom da obitelji i pronađu najjeftinije proizvode, često ostaje vrlo upitna kvaliteta takvih proizvoda.

Nezavisni hrvatski sindikati sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima uz uvažavanje potrebe građana da imaju primjeren blagdanski stol, u skladu s tradicijom, koji se ipak razlikuje od onog uobičajenog, koji imaju tijekom godine.

Sadržaj blagdanskih košarica razlikuje se po vrsti mesa i ribe te uvrštenosti i količini pojedinih kategorija proizvoda, kao što su vrste kolača, slatkiši, grickalice i pića, ali i po kvaliteti i podrijetlu. U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, teletina, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica. Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine, u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš. Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i razna pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana i vrlo skromnom piću. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode različitih i istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Bogatija košarica ove godine iznosi 395,55 € (lani 327,80 €), srednja košarica iznosi 237,47 € (lani 203,71 €), a skromna košarica iznosi 116,60 € (lani 100,25 €).

Tako je bogatija košarica ove godine skuplja za 21%, srednja za 17%, a skromna za 16,31%.

U iznose košarica nisu uračunati darovi za Uskrs, koji su tradicionalno skromniji nego za Božić, a nisu uračunati niti razni turistički aranžmani u zemlji i inozemstvu. Mnogi građani ne samo da za blagdane neće moći nigdje putovati niti posebno darivati svoje najbliže, nego si, nažalost, neće moći priuštiti niti onu najskromniju blagdansku košaricu. Naravno, postoje i oni imućniji građani, koji će si, za razliku od većine, priuštiti skuplju trpezu za blagdane u odnosu čak i na našu bogatiju košaricu, uskrsne turističke aranžmane, čak i vrlo skupe, egzotične, kao što će si priuštiti i skupim darovima darivati svoje najbliže.

Nezavisni hrvatski sindikati

Predsjednik, Krešimir Sever

Foto: Branko Biočić

U trećem tromjesečju 2023. godine u EU-u je udio radnika u nepunom radnom vremenu među zaposlenim ženama u dobi od 15 do 64 godine (28 %) bio veći od udjela muškaraca (8 %). Žene su zabilježile veći udio zaposlenih u nepunom radnom vremenu u svim kategorijama zanimanja kako su definirane Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja.

Najveća razlika između udjela žena i muškaraca koji rade na nepuno radno vrijeme zabilježena je u kategoriji osnovnih zanimanja, što se odnosi na pomagače, čistače ili asistente pri pripremi hrane. Razlika je iznosila 29 postotnih bodova, pri čemu je 47 % žena zaposleno kao radnice na nepuno radno vrijeme i 19 % muškaraca. Među uslužnim i prodajnim radnicima, 35 % žena bilo je zaposleno na nepuno radno vrijeme, u usporedbi sa 16 % muškaraca. Među pomoćnim službenicima 29 % žena bilo je zaposleno na nepuno radno vrijeme i 9 % muškaraca.

Najniže razlike između udjela radnika u nepunom radnom vremenu zabilježene su među rukovodećim zanimanjima (10 % žena u odnosu na 3 % muškaraca) i rukovateljima postrojenjima i strojevima te sastavljačima (12 % u odnosu na 4 %).

U većini država članica EU-a udio žena koje rade na nepuno radno vrijeme je veći. Nizozemska je zabilježila najveći udio žena koje rade na nepuno radno vrijeme, 63 % ukupne zaposlenosti u usporedbi s 23 % muškaraca i najveću razliku između žena i muškaraca (39 postotnih bodova). Velike razlike između žena i muškaraca zabilježene su i u Austriji (38 postotnih bodova) i Njemačkoj (37 postotnih bodova).

Iznimka je bila Rumunjska, pri čemu je udio muškaraca zaposlenih na nepuno radno vrijeme (4 %) bio nešto veći od udjela žena (3 %). U Bugarskoj su žene i muškarci zabilježili jednake udjele u radu na nepuno radno vrijeme (1 % za obje kategorije).

Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20240307-2

Izvor: FAKTOGRAF

Autorica: Gabrijela Galić

Foto: Marko Picek/Pixsell

Država izmjenama zakona pokušava riješiti nered koji je nastao nakon ukidanja kvotnog sustava zapošljavanja stranaca prije tri godine.

Od kada je, prije tri godine, ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranih radnika i uveden liberalniji sustav u kojem se samo za zanimanja koja nisu deficitarna provodi test tržišta rada, u Hrvatskoj buja nered na tržištu uvoza radnika iz trećih zemalja.

Raste broj agencija specijaliziranih za potražnju radne snage, sve je više radnika koji dolaze iz Nepala, Indije, Filipina o čijim pravima se nitko ne brine, nitko ne prati krše li se njihova radna prava, nitko ne prati u kojim uvjetima ti radnici rade i žive. Nerijetko je riječ o neljudskim uvjetima, radnike se „trpa“ u neadekvatne stambene prostore, spavaonice s krevetima na kat, bez adekvatnog sanitarnog prostora, bez kuhinje, prostora za dnevni boravak. Državne prostore, šupe, poslovne prostore “poduzetnici” preuređuju u spavaonice, a svaki krevet u tim neljudskim uvjetima (nerijetko pet kvadrata po radniku) naplaćuje se 250-300 eura (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).

Država je, nakon tri godine nereda na tržištu, odlučila pokušati uvesti reda u sustavu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima. Među ostalim, predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine, strani radnici će nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), u slučaju da smještaj radniku osigurava poslodavac on će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika.

Osim toga, poslodavcima se uvodi i obaveza omjera domaćih i stranih radnika, ali i obaveza davanja novčanog jamstva državi za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.

U 2023. godini izdano više od 170 tisuća dozvola za rad

U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini ukupno izdano 172 499 dozvola za boravak i rad radnicima iz trećih zemalja (novih i produljenih dozvola te dozvola za sezonski rad).

Usporedbe radi, u 2020. godini, zadnjoj godini primjene kvotnog sustava, bilo je predviđeno izdavanje 78 478 radnih dozvola, ali je na kraju godine neiskorišteno ostalo njih 39 385. To nije čudno s obzirom na to da je 2020. godinu obilježila pandemija bolesti Covid-19 i posljedično zatvaranje i smanjenje gospodarske djelatnosti. Već u 2021. godini kada je kvotni sustav ukinut, a i gospodarstvo se počelo oporavljati, broj izdanih radnih dozvola raste na 82 tisuće, a u 2022. godini na 124 121 dozvola.

Iako su radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije i dalje najbrojniji, sve je više radnika iz Nepala, Indije, Sjeverne Makedonije, Filipina… Tako je u prošloj godinu u Hrvatskoj radilo nešto više od 124 tisuće radnika iz Bosne i Hercegovine, 24 tisuće radnika iz Srbije, gotovo 23,5 tisuća radnika iza Nepala, preko 15 tisuća Indijaca…

Prema MUP-ovim zadnjim podacima, u siječnju tekuće godine izdano je 14 219 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je radnicima iz Nepala, a potom Bosne i Hercegovine, Indije, Filipina i Srbije.

U tri godine broj agencija se više nego udvostručio

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o strancima država priznaje kako su radnici iz trećih zemalja u proteklim godinama diskriminirani na tržištu rada. Dio stranih radnika direktno zapošljavaju poslodavci, a dio ih radi preko posrednika – agencija za privremeno zapošljavanje. U tri godine broj agencija se više nego udvostručio. Tako je koncem 2020. godine bilo evidentirano 311 agencija za privremeno zapošljavanje, dok ih je koncem 2023. bilo 657. Koliko je tih agencija obavljalo poslove posredovanja te koliko su radnika ustupali poslodavcima na tržištu podatak je koji će biti poznat tek za mjesec dana.

Koliko zarađuju radnici zaposleni preko agencija u odnosu na radnika na istom radnom mjestu zaposlenog direktno kod poslodavca nepoznat je podatak. Nepoznato je i rade li poslodavci koji strane radnike direktno zapošljavaju razliku između njih i domaće radne snage. No, da takva diskriminacija postoji stidljivo se priznaje zakonskim izmjenama koje propisuju da plaća stranog radnika ne smije biti manja od plaće domaćeg radnika koji radi na usporedivom radnom mjestu.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) će tako ubuduće, među ostalim, provjeravati kompetencije državljanina treće zemlje za rad u traženom zanimanju, ali i “uvjet da ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe, uvjet da plaća ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima”. Osim toga, poslodavac koji je zatražio test tržišta rada kako bi zbog nedostatka domaće radne snage doveo strane radnike, morat će imati podmirene obveze po osnovi javnih davanja (na osnovu potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja, a ne samo po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja).

Nadalje, uvodi se obveza da poslodavac u zadnjih godinu dana (umjesto pola godine kako je sada propisano) mora imati, u kontinuitetu, zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina Hrvatske, odnosno države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području Hrvatske. Stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti kao i poslodavac kojem je “pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa te prekršajnopravna sankcija iz područja socijalnog osiguranja te područja zaštite na radu”.

Uvodi se i ograničavanje zapošljavanja u nedeficitarnim zanimanjima kako broj stranih radnika kod poslodavca ne bi bio veći od broja domaćih radnika. Primjerice, poslodavac koji zapošljava 50 radnika državljana Hrvatske ili članica EU, moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, a poslodavac koji zapošljava do 250 radnika moći će zatražiti do 250 dozvola za radnike iz trećih zemalja. Poslodavci s više od 250 zaposlenih neće imati ograničenja.

Kada je riječ o zapošljavanju u deficitarnim zanimanjima, poslodavac će umjesto četvrtine ubuduće trebati zapošljavati do osam posto domaćih radnika, državljana Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske.

Poslodavci će izdavati zadužnice za svakog radnika

U proteklim godinama MUP se suočavao i s problemom dolaska stranih radnika za koje je poslodavac ishodovao radnu dozvolu, ali je zaključio da mu radnici ne trebaju. Takve je radnike država vraćala kući. Neodgovornosti dijela poslodavaca ubuduće će se doskočiti uvođenjem financijskog osiguranja pa će poslodavac “radi osiguranja namirenja tražbina biti dužan izdati zadužnicu u korist Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova za svakog državljanina treće zemlje koji ulazi u Republiku Hrvatsku temeljem vize, u roku od 5 dana nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji”.

Da se to pravilo danas primjenjuje, poslodavac bi za svakog stranog radnika morao osigurati u korist države 1 620 eura, koliko je iznosila prosječna bruto plaća za prosinac 2023. godine. Taj novac koristio bi se za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Hrvatskoj. To se odnosi na situacije kada radnik ne započne s radom u roku predviđenim u ugovoru o radu ili ako mu je otkazan ugovor o radu, osim ako se radi o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednom otkazu ugovora o radu, prije isteka roka od tri mjeseca rada u Republici Hrvatskoj. Pritom, to se jamstvo ne odnose na sezonske radnike.

Radna dozvola za strane radnike ubuduće će biti biometrijska i vrijedit će tri godine. Radnicima će se olakšati promjena zanimanja pa više neće biti potrebe za izdavanjem nove radne dozvole. Biometrijske radne dozvole, međutim, neće se izdavati za sezonske poslove. Njima se mijenja samo trajanje dozvole koja će više neće izdavati na šest nego na devet mjeseci.

Reguliranje smještaja stranih radnika

Predloženim zakonskim izmjenama država regulira i pitanje smještaja stranih radnika. Međutim, detalji nisu poznati jer se predloženim zakonskim izmjenama regulira tek okvir koji će se razraditi pravilnikom.

No, “kada poslodavac osigurava smještaj ili je on posrednik u osiguravanju smještaja državljaninu treće zemlje za kojeg podnosi zahtjev za dozvolu za boravak i rad, takav osigurani smještaj mora biti primjeren”. Pod osiguranim primjerenim smještajem “smatra se smještaj koji državljaninu treće zemlje osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka”, a o svakoj promjeni smještaja poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od osam dana od dana promjene.

Kada je poslodavac osigurao smještaj ili je posrednik u osiguravanja smještaja od radnika može tražiti plaćanje najamnine “čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja”, a najamnina se ne smije automatski odbijati od plaće radnika. Radniku je, pritom, poslodavac dužan dostaviti ugovor o najmu ili istovrijedan dokument u kojem su jasno navedeni uvjeti najma za smještaj.

“Poslodavac osigurava da smještaj zadovoljava opće zdravstvene i sigurnosne norme koje su na snazi u Republici Hrvatskoj“, stoji u zakonskim izmjenama. Poslodavac kod kojeg se utvrdi da je dva ili više puta kršio odredbe o primjerenom smještaju, pritom, neće biti odobrene dozvole za novo zapošljavanje stranih radnika, ako će ih tražiti.

Kako je reguliran smještaj sezonskih radnika?

Unatoč činjenici da je zadnjih godina snažno porastao broj stranih radnika u Hrvatskoj, uvjete u kojima žive do sada nitko nije kontrolirao. Ubuduće će to raditi Državni inspektorat. No, dok je država pune tri godine propustila propisati uvjete smještaja stranih radnika koji dolaze na duži rok, to je pitanje odavno regulirano za sezonske radnike.

Opći uvjeti primjerenog smještaja, prema zakonskom prijedlogu istovjetni su uvjetima koje je do sada Zakon o strancima propisivao za smještaj sezonskih radnika. Njihov smještaj, osim Zakonom o strancima reguliran je i Zakonom o tržištu rada, odnosno Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Prema odredbama tog Pravilnika, najmanja osigurana kvadratura za smještaj sezonskog radnika iznosi 14 kvadratnih metara po osobi (uključujući prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarne prostorije). Za dvije osobe najmanja kvadratura je 20, za tri 26, za četiri 32, za pet osoba 38, odnosno 44 kvadratna metra za šest sezonskih radnika.

Logično bi bilo da će se za sve radnike iz trećih zemalja propisati jednaki uvjeti smještaja. Ako bi se na sve primijenila pravila koja vrijede za smještaj sezonaca onda će se primjerenim smještajem smatrati: “čvrsti objekt u kojem stambeni prostor mora imati sanitarni čvor koji mora biti fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje; u kojem je osigurana opskrba tekućom vodom, grijanjem (osim u objektu u kojem radnici borave ljeti) i električnom energijom; koji ispunjava ostale zdravstvene i higijenske uvjete za stanovanje sukladno posebnim propisima”.

Pravilnik propisuje da u prostoru koji je namijenjen boravku, spavanju i pripremi hrane može boraviti najviše šest sezonskih radnika. Nadalje, oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni te moraju biti u funkcionalnom stanju dok visina prostorija u objektu (visina od poda do stropa) mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje sezonskih radnika.

Nadalje, “prostorije namijenjene za spavanje muških i ženskih osoba moraju biti fizički odvojene, osim ako se radi o članovima obitelji koji su sezonski radnici te prostor za pripremu hrane mora biti postavljen tako da se može obavljati samostalna priprema hrane”.

Dodatno se propisuje i visina troška smještaja u odnosu na zakonski okvir te se navodi kako mora biti primjeren visini plaće sezonskog radnika i ne smije iznositi više od 30 posto neto plaće radnika.

O primjerenom smještaju kakav je propisan za sezonske radnike mnogi Nepalci, Filipinci, Indijci koji zadnjih godina dolaze u Hrvatsku u potrazi za poslom putem “regularnih” radnih dozvola, tek mogu sanjati. Oni se, za razliku od sezonskih radnike koje poslodavci smjeste u neadekvatan smještaj, a takvih slučajeva ima, sada nemaju kome potužiti na uvjete u kojima žive.

U povodu Svjetskog dana socijalne pravde, koji se obilježio 20. veljače, Nezavisni hrvatski sindikati uputili su dopis medijima, koji prenosimo u cijelosti.

„Danas se obilježava Svjetski dan socijalne pravde. Na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u studenome 2007. godine članice UN-a jednoglasno su podržale odluku da se Svjetski dan socijalne pravde obilježava svake godine 20. veljače. Time su, među ostalim, zemlje članice pozvane da se pri obilježavanju toga dana na nacionalnoj razini aktivno posvete djelovanju kojim će poticati i jačati svijest društva o važnosti promicanja socijalne pravde i na aktivno djelovanje za uklanjanje siromaštva i isključenosti u društvu. Poziva se na stvaranje društva ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve koji ga čine. To uključuje pravo na dostojan, dostojanstven rad, dostojne uvjete rada, dostojno i za čovjeka i obitelj osjetljivo radno vrijeme, pravičnu raspodjelu novostvorene vrijednosti i dostojnu plaću, koja se za isti rad ne razlikuje po spolu ili/i podrijetlu. To uključuje i jednakodostupnost zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i raznim društvenim potporama za one u potrebi. To je i nužnost društvene osjetljivosti za svakog njegovog člana, bez obzira tko je i odakle. Tek to može značiti stvaranje društva blagostanja i pravde za sve.

E, ima li toga u svijetu i kod nas nakon svih tih godina obilježavanja? Jesmo li se makar približili tim ciljevima? Nema i nismo!

Koliko god se statistike trudile pokazati da se živi sve bolje, da prihodi kućanstava rastu, društveno raslojavanje i razlike sve su veći. Raste bogatstvo najbogatijih. Rastu i broj i siromaštvo siromašnih. Brojke rastu, samo u suprotnim smjerovima. Bogati se bogate na radu radnika koji za njih rade i s kojima ne dijele pravično ono što svojim radom stvore za njih, bogate se na novim tehnologijama i novim znanstvenim postignućima. Digitalizacija, automatizacija, robotizacija, umjetna inteligencija stvaraju sve veće razlike ne samo među ljudima nego i cijelim nacijama. Umjesto stvaranja svijeta i zemalja blagostanja za sve, to osiguravaju samo odabranima. Možemo danas, na ovaj dan slobodno, ali s pomiješanim osjećajem tuge i bijesa reći kako socijalne pravde ima jedino sve manje. Nadvladavaju ju pohlepa, želja za moći i neosjetljivost za one oko sebe i njihove potrebe. No, ne smije se odustati i utonuti i rezignaciju, beznađe. Čovjek je jedino pravo mjerilo vrijednosti i, iako čak i rođenjem nismo svi jednaki i za mnoge je već tada predodređen njihov životni put, za socijalnu se pravdu treba boriti svim svojim bićem, svakoga dana i svatko u svom djelokrugu i okruženju. Zauzetost za nju ne smije se zamijeniti umorom, klonulošću, odustajanjem i mirenjem sa stanjem u kojem se ovaj svijet i hrvatsko društvo nalaze.

Odgovornost za to je na političarima, na poduzetnicima, na velikim i malim tvrtkama, na gospodarima novca, na sindikatima i njihovim vodstvima, na svima nama. Kad nas većinu tišti, guši rastuća i bremenita socijalna nepravda, moramo dati svaki atom svoje snage da se to promijeni. Ne samo zbog nas i naše sadašnjosti, nego i naše djece i njihove budućnosti. Ona su to jednostavno zaslužila, a naša je obveza to im osigurati. I nema nikakvog opravdanja za našu pasivnost ili naše odustajanje.

S poštovanjem, predsjednik Krešimir Sever”.

 

Ustavni sud, na sjednici održanoj 6. veljače 2024., nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 57. i 70. Zakona o trgovini (“Narodne novine” broj 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23.), te članka 12. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (“Narodne novine” broj 33/23.). (predmet broj: U-I-3291/2023 i dr.).

Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja.

Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović. (Izvor: USTAVNI SUD RH)

Sažetak Rješenja Ustavnog suda možete pogledati u priloženom PDF formatu

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

U odnosu na svibanj, prosječna neto plaća za lipanj nominalno je viša za 1,5%

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2023. iznosila je 1150 eura, što je u odnosu na svibanj 2023. nominalno više za 1,5%, a realno za 0,6%.  Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2023. iznosila je 1590 eura, što je u odnosu na svibanj 2023. nominalno više za 1,8%, a realno za 0,9%.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1 943 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 742 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2023. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 829 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 969 eura.

U lipnju 2023. bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj 2023. manje za 4,4%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (183), a najmanji u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (151).

Medijalna neto plaća za lipanj 2023. iznosila je 991 euro, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1327 eura.

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU – Najveći porast ostvaren u skupinama Restorani i hoteli te Hrana i bezalkoholna pića

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,3%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 14,6% (doprinos porastu od +0,73 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 12,6% (+3,34 postotna boda), Odjeća i obuća, za 11,3% (+0,69 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 10,0% (+0,62 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 9,3% (+0,54 postotna boda), Rekreacija i kultura, za 7,5% (+0,39 postotnih bodova), Zdravlje, za 7,1% (+0,22 postotna boda), Alkoholna pića i duhan te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, po svakoj skupini za 6,4% (doprinos porastu od +0,32 postotna boda u skupini Alkoholna pića i duhan te +1,09 postotnih bodova u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva).

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini Prijevoz, za 3,7% (doprinos padu od -0,52 postotna boda).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 8,0%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 1,1%.

Izvor: VEČERNJI LIST – RUPA U ZAKONU

Krešimir Sever o proglašavanju sajmenih dana: ‘Najozbiljnije turističke zemlje se trude da nedjeljom ne rade’

Ako se strpljivo traži, nađe se neka rupa u zakonu pa se prišije zakrpa koja prekrije osnovne namjere zakonodavca. Tako je i u slučaju zabrane rada nedjeljom koju neki gradovi i općine zaobilaze proglašavajući sajmene dane.

Krenulo je od manjih sajmišnih gradova poput Hvara i Umaga kojima se u četvrtak priključio i dosad najveći – Split. Gradonačelnik Ivica Puljak proglasio je 13., 15., 20. i 27. kolovoza te 3., 10., 17. i 24. rujna sajamskim danima.

Puljak smatra da novi Zakon o trgovini može ugroziti egzistenciju malih obrtnika i trgovina, posebno onih koje ovise o turističkoj sezoni pa im je svaki radni dan važan. Lokalni čelnici pozivaju se na ovlasti koje im je dao Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te na Zakon o trgovini koji je od zabrane rada nedjeljom izuzeo prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Zamjenica gradonačelnika Crikvenice Ivona Matošić Gašparović kaže nam da se iznimno veseli što je Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju blagdana neradnim danima i ograničio rad nedjeljom, no svake godine 14. kolovoza slavi se kod njih, veli, Dan grada Crikvenice, a 15. kolovoza blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice grada.

– Tim povodom tradicionalno se već dugi niz godina održava sajam autohtonih proizvoda i rukotvorina. S obzirom na to da svi građani i naši gosti svake godine s nestrpljenjem iščekuju sajam povodom Vele Gospe, odlučili smo zadržati ovu dugogodišnjutradicijui 15. kolovoza proglasiti sajamskim danom – pojašnjava.

To je zaobilaženje same svrhe zakona i podilaženje trgovcima, tvrdi sindikalist Krešimir Sever.

– Zakon je jasno išao u pravcu da nedjeljom trgovine ne rade. Nema opravdanog razloga zašto bi trgovine trebale raditi i nedjeljom jer sve što nam treba možemo nabaviti ostalih šest dana. Sve što se trošilo u nedjelju, prebacit će se na druge dane, što se i vidjelo po prvim rezultatima fiskalizacije. Osim toga, U Hrvatskoj građani nemaju previše novca da bi sedmi dan išli u trgovinu i dodatno trošili. Treba se pomalo odmicati od potrošačkog, kupovnjačkog mentaliteta koji su nam nametnule agresivne reklame i trgovački lanci koji su nas usmjerili prema tome da je bit života u kupovanju. Osim radnika koji rade nedjeljom u trgovinama, ovim zakonom štite se na neki način i građani od njih samih, da im potrošački mentalitet ne preuzme osobnost – smatra Sever. A što s turistima?

– Najozbiljnije turističke zemlje trude se da im trgovine nedjeljomne rade. Ne rade u Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Švicarskoj koja ima tri puta veći prihod od turizma od nas. A jošŠvicarska nije propala. Bit je da se turiste usmjerava u turističke kapacitete koji nedjeljom rade, dakle u restorane, hotele, kafiće i sportske objekte pa da tamo troše. Sam turizam kao opravdanje za rad nedjeljom jednostavno ne stoji – kaže Sever.

Poteze gradova koji proglašavaju sajmene dane komentirao je i Ljubo Jurčić. – Rad trgovina nedjeljom i blagdanima nema nikakav pozitivan niti financijski niti (makroekonomski) gospodarski učinak. Iz tih razloga trebalo je zabraniti rad svim nedjeljama i blagdanima. Zbog načina, kulture života i tradicije pekare i kiosci trebaju nedjeljom raditi do 10 sati, a cvjećarnice cijeli dan. Također u prosincu, dvije nedjelje prije Božica, trgovine bi trebale raditi. U turističkim mjestima suvenirnice i trgovine sportskom opremom za vrijeme turističke sezone mogu raditi cijeli dan, svaki dan uključujući nedjelju i blagdane… Ostale trgovine ne – kaže za Večernji list ekonomist.

U Puli će prema prvoj odluci gradonačelnika Filipa Zoričića 15. kolovoza biti omogućena prodaja na kioscima, štandovima, ambulantna prodaja i ostala slična prodaja na otvorenom, kao dio sajamskih događanja i javnih manifestacija, od 8 sati do 24 sata, a jučer je donio i drugu o proglašenju svih nedjelja u kolovozu i rujnu sajamskim danima. Uz isto obrazloženje koje je dao i Puljak.

– Prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama u skladu Zakonom o trgovini može se obavljati isključivo na otvorenom prostoru na kojem se održava manifestacija, i dalje se ne može obavljati trgovina u zatvorenim prostorima. Ovom odlukom želimo pomoći barem dijelu malih obrtnika i omogućiti im rad u srcu turističke sezone – kaže Zoričić. Sajmeni dan 15. kolovoza proglasio je i Umag, također u “svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti”, pa će se na blagdan Velike Gospe održati Umaški ljetni sajam. Gradonačelnik Vili Bassanese pozvao se, kao i ostali, na članak 48. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Zatražili smo komentar Ministarstva financija koje nas je uputilo na Ministarstvo pravosuđa i uprave, a ono na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Odgovor čekamo.

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Najveći porast ostvaren u skupinama Restorani i hoteli te Hrana i bezalkoholna pića

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2023. u odnosu na lipanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,6%, dok su u odnosu na svibanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,9%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 15,7% (doprinos porastu od +0,79 postotnih bodova), Hrana i bezalkoholna pića, za 14,7% (+3,90 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 10,6% (+0,66 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 9,7% (+0,56 postotnih bodova), Odjeća i obuća, za 8,1% (+0,50 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 7,7% (+0,39 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 7,0% (+0,36 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Zdravlje, po svakoj skupini za 6,9% (doprinos porastu od +1,17 postotnih bodova u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te +0,22 postotna boda u skupini Zdravlje).

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini Prijevoz, za 5,3% (doprinos padu od -0,74 postotna boda).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2023. u odnosu na lipanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 8,3%, dok su u odnosu na svibanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 1,6%.

NHS – Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) svaki mjesec objavljuje EESC Info – sažetak događanja u proteklih mjesec dana. Na poveznici u nastavku možete pogledati informacije za proteklih mjesec dana.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.

EGSO ima 329 članova iz svih država članica EU-a koji se imenuju na obnovljivi mandat od pet godina. Trenutačni mandat traje od listopada 2020. do rujna 2025. Članove predlažu nacionalne vlade, a imenuje ih Vijeće Europske unije. Svoje dužnosti obavljaju neovisno i u interesu svih građana EU-a. Broj članova po zemlji razmjeran je broju stanovnika te zemlje.

Članovi djeluju u sklopu tri skupine koje predstavljaju poslodavce (Skupina I.), radnike (Skupina II.) i ostale organizacije civilnog društva (Skupina III.). Svaka skupina ima svoje tajništvo.

EGSO svake godine objavi između 160 i 190 mišljenja i informativnih izvješća, od čega 70 % na zahtjev Vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta. Njih 21% su samoinicijativna mišljenja i informativna izvješća, a 9% razmatračka mišljenja, uglavnom na zahtjev države koja predsjeda EU-om.

Također organizira nekoliko godišnjih inicijativa i događanja s naglaskom na civilnom društvu i sudjelovanju građana, poput Nagrade za razvoj civilnog društva, Dana civilnog društva, plenarnog zasjedanja mladih „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“, Dana europske građanske inicijative i dr.

EU OSHA

Pravedan rad i učinkovita socijalna zaštita jedno su od glavnih načela europskog stupa socijalnih prava. Stup i njegov odobreni akcijski plan štite ljude na radu, tijekom pretraživanja radnih mjesta te tijekom njihove karijere i osobnog života.

Kako bi se to podržalo, nedavno pokrenuta kampanja Osigurajmo poštovanje prava!, pod vodstvom Europske komisije, usmjerena je na jačanje socijalnih prava i poboljšanje života svih građana u vrlo opipljivim područjima, kao što su vještine, obitelj, prihodi, ravnopravnost i rad.

Komisija radi na stvaranju više radnih mjesta, borbi protiv nejednakosti i socijalne isključenosti tako što osigurava da svi imaju pristup visokokvalitetnom radu i osposobljavanju. EU-OSHA doprinosi akcijskom planu stavljanjem na raspolaganje svojih besplatnih internetskih interaktivnih alata za procjenu rizika (OiRA) kako bi se poduzećima pomoglo da se usklade s nacionalnim zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu.

Pronađite motivaciju u uspješnim pričama, pristupite vrijednim alatima i saznajte više o predstojećim događanjima u vašoj zemlji. Vaša sigurnost i zdravlje na prvom su mjestu!

Pogledajte materijale o svijetu rada

Kampanja „Osigurajmo poštovanje prava” također je usklađena s Europskom godinom vještina

 

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Najveći porast potrošačkih cijena ostvaren u skupini Hrana i bezalkoholna pića

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2023. u odnosu na svibanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,9%, dok su u odnosu na travanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Hrana i bezalkoholna pića te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 15,1% (doprinos porastu od +4,01 postotna boda u skupini Hrana i bezalkoholna pića te od +0,76 postotnih bodova u skupini Restorani i hoteli), Razna dobra i usluge, za 11,0% (+0,69 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 10,4% (+0,60postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 7,5% (+1,27 postotnih bodova), Odjeća i obuća, za 7,3% (+0,45 postotnih bodova),Rekreacija i kultura, za 7,2% (+0,38 postotnih bodova), Zdravlje, za 6,7% (+0,21 postotni bod), te Alkoholna pića i duhan, za 5,8% (+0,29 postotnih bodova). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini Prijevoz, za 4,8% (doprinos padu od -0,67 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini, najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Hrana i bezalkoholna pića, za 1,6% (doprinos porastu od +0,42 postotna boda), Rekreacija i kultura, za 1,4% (+0,07 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 1,2% (+0,07 postotnih bodova), Zdravlje, za 0,8% (+0,03 postotna boda),Alkoholna pića i duhan, Restorani i hoteli te Razna dobra i usluge, po svakoj skupini za 0,7% (doprinos porastu od +0,04 postotna boda po svakoj skupini), te Odjeća i obuća, za 0,5% (+0,03 postotna boda). Porast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Prijevoz, za 1,0% (doprinos padu od -0,14 postotnih bodova),Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Komunikacija, po svakoj skupini za 0,5% (-0,08 postotnih bodova u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te -0,03 postotna boda u skupini Komunikacija).

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Hrana, piće i duhan, za 13,6%,Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 8,4%, te Usluge, za 8,0%. Pad cijena zabilježen je u komponenti Energija, za 3,2%. Na mjesečnoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama Hrana, piće i duhan, za 1,4%, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije te Usluge, po svakoj komponenti za 0,7%, dok je u komponenti Energija ostvaren pad cijena za 2,0%.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2023. u odnosu na svibanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 8,3%, dok su u odnosu na travanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,6%.

Povijest Hrvatskog sindikata

HSP – Hrvatski sindikat pošte nastavljač je bogate sindikalne tradicije u poštanskoj djelatnosti.

RADNIČKA VIJEĆA

Radničko vijeće je zakonom utvrđeni oblik suodlučivanja radnika. Kada ne bi bilo Radničkog vijeća, o našoj budućnosti i o socijalnoj sigurnosti naših obitelji odlučivao bi Poslodavac.

POSTANITE ČLAN

Potrebno je popuniti pristupnicu, prema tekstu obrasca. Sastavni dio pristupnice je izjava o suglasnosti poslodavcu da članarinu usteže od plaće radnika.

Događanja

Hotel Well Terme Tuhelj za svoje TOP partnere (a među njima je i Hrvatski sindikat pošte te svi njegovi članovi) nudi posebnu ponudu!

Ponuda vrijedi do 21.6.2024. (min. boravak 2 noći)

Paket uključuje: polupansion, kupanje na bazenima Vodenog planeta, neograničen ulaz u Svijet sauna, noćno kupanje subotom, korištenje ogrtača za kupanje i ručnika.

Cijena Well premium: 65,00 € / osoba / noć
Cijena Well classic: 55,00 € / osoba / noć

U terminima ALL INCLUSIVE LIGHT PAKETA (26.4. – 5.5.) vrijedi obavezna doplata 4,00 € po osobi / dan
za neograničeno piće uz večeru. Za ponude vrijede redovne doplate i popusti za djecu.

Opći uvjeti: broj soba u ponudi je ograničen. Ponuda je ekskluzivno namjenjena poslovnim partnerima Terma Tuhelj i Terma Olimia, njihovim zaposlenicima i prijateljima.

Požurite s rezervacijom, ponuda je ograničena.

Svima vam od srca želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Svim našim kolegicama, od srca čestitamo Međunarodni dan žena!

Zašto se učlaniti baš u Hrvatski sindikat pošte?

Svojim pristupanjem HSP – Hrvatskom sindikatu pošte postajete dio jedne velike obitelji, koja ima preko pet tisuća članova.

HSP JE NAJBROJNIJI SINDIKAT U HRVATSKOJ POŠTI

Od oko 9000 radnika, HSP ima preko 5.100 članova što predstavlja 57% sindikalno organiziranog članstva u HP d.d.

HSP JE ČLAN UNI-ja

Union Network International je svjetska sindikalna središnjica koja broji preko 16 milijuna članova u 129 zemalja diljem svijeta.

HSP IMA FOND SOLIDARNOSTI

Iz Fonda solidarnosti HSP svojim članovima svaki mjesec isplaćuje novčanu pomoć za slučaj smrti roditelja ili člana obitelji, za odlazak u mirovinu, za rođenje i posvojenje djeteta, za bolovanje, za težu bolest te za elementarnu nepogodu.

HSP DAJE PRAVNU POTPORU

HSP svojim članovima osigurava besplatnu pravnu pomoć i zastupanje na sudu. Temeljem sudskih presuda mnogi su radnici vraćeni na posao te su isplaćene višemilijunske odštete.
VIŠE O NAMA

HSP - Utemeljen je 24. svibnja 1990. godine u okviru tadašnjeg PTT-a kao prvi, nezavisni l samostalni sindikat u Pošti i Telekomunikacijama.

Iste godine 15. studenoga registriran je pod nazivom Savez sindikata radnika HPT-a. S obzirom da novoutemeljeni sindikat nije ispunio očekivanja radnika, dana 7. lipnja 1994. godine donijeta je odluka o nastavku samostalnog djelovanja pod imenom HSPT – Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija.

HSP U BROJKAMA

0 +
godina s vama
0 +
Članova
0 % +
dobivenih radnih sporova
0 +
Ugovorenih partnera

KORISNI LINKOVI