Krajem siječnja registrirana je 334.351 nezaposlena osoba. Veća stopa registrirane nezaposlenosti od ovogodišnje siječanjske zadnji je put zabilježena za travanj 2003. godine kada je iznosila 20,4 posto.
(Bankamagazine) Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosila je 19,8 posto, što je za 1,1 postotni bod više u odnosu na stopu od 18,7 posto za prosinac, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku.
Na godišnjoj je razini stopa registrirane nezaposlenosti porasla za 0,2 postotna boda, budući je za siječanj 2011. iznosila 19,6 posto.
Na godišnjoj je razini stopa registrirane nezaposlenosti porasla za 0,2 postotna boda, budući je za siječanj 2011. iznosila 19,6 posto.
Veća stopa registrirane nezaposlenosti od ovogodišnje siječanjske zadnji je put zabilježena za travanj 2003. godine kada je iznosila 20,4 posto, a na zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 345,3 tisuće nezaposlenih.
Najniža je pak stopa registrirane nezaposlenosti u zadnjih deset godina bila za kolovoz 2008. godine kada je iznosila 12,3 posto, sa 219,3 tisuće evidentirano nezaposlenih osoba.
Stopa registrirane nezaposlenosti, koju objavljuje DZS, izračunava se kao odnos broja nezaposlenih osoba, evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, prema ukupnom aktivnom stanovništvu.
Krajem siječnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirana je 334.351 nezaposlena osoba.
U odnosu na mjesec prije broj nezaposlenih povećao se u siječnju za 6 posto ili 18.913 osoba.
Na godišnjoj razini pak, u usporedbi sa siječnjem 2011. godine, broj nezaposlenih u ovogodišnjem je siječnju neznatno manji, za 0,01 posto ili za 27 osoba.
Ovo ne žele da znate: Island izašao iz krize štiteći svoje građane, a ne banke!
Piše: T.Ž.
(Index.hr) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj procjenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mjere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspješnima, piše Bloomberg.
Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting, te ta otočka zemlja nakon statusa “smeća” i vanjskog duga od 50 milijardi eura sada ima stabilnu prognozu. 2011. Island je ostvario rast BDP-a od 2.9 posto, iako bi ove godine mogao pasti na i dalje zadovoljavajućih 2.4 posto. Sam deficit proračuna je sa 6.5 posto iz 2009. prošle godine smanjen na samo 0.5 posto, a ove se godine očekuje suficit, piše Bloomberg.
Potrebe građana ispred potreba banaka i tržišta
Islandskim pristupom rješavanju financijskog sloma potrebe građana u svakom su pogledu stavljene ispred potreba tržišta i banaka. Sporazumom između vlade i banaka domaćinstvima se pomoglo opraštanjem dugova, time da se dug opraštao onim domaćinstvima kojima je iznos premašivao 110 posto ukupne imovine.
Također, tamošnji je Vrhovni sud u lipnju 2010. odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti, tako da građani više nisu morali pokrivati gubitke domaće valute. Od kraja 2008. islandske su banke oprostile zajmove u iznosu od 13 posto ukupne domaće proizvodnje, čime se teret dugovanja olakšao za više od četvrtine građana.
Stoga, Islanđani koji su 2009.parlament gađali kamenjem zahtijevajući da politički vođe i bankari preuzmu odgovornost za ekonomski i financijski kolaps zemlje sada zadovoljno ubiru plodove svoje ljutnje, jednako kao i rezultate negativnog izlgasavanja referenduma o pomaganju propalih banaka s 85 milijardi dolara.
“Ako su domaćinstva nelikvidna, banke to, bez obzira na svoje interese, trebaju prihvatiti”.
Lars Christensen iz Danske Bank u Kopenhagenu A/S rekao je kako je Island, o tome što je potrebno i što učiniti u krizi, slijedio upute iz priručnika, a s time bi se trebao složiti svaki ekonomist, te je komentirajući poteze islandske vlade dodao i kako banke, bez obzira na svoje interese, jednostavno moraju prihvatiti nelikvidnost domaćinstava.
Većina Islanđana ne želi u EU
Uz mjere kojima je pomognuto građanima islandske će vlasti podići optužnice protiv svih odgovornih za rizično poslovanje, pa bi se tak pred sudom moglo naći čak 90 osoba, a više od 200 osoba, uključujući i rukovoditelje tri najveće islandske banke suočit će se s kaznenim prijavama.
Pod istragom će se naći i bivši premijer Geir Haarde. Parlament još uvijek nije odlučio hoće li ustrajati u optužnici koja je zbog njegove uloge u krizi protiv njega podignuta prije tri godine.
U međuvremenu provedene ankete pokazuju kako većina Islanđana ne želi ulazak u europsku uniju u kojoj dužnička kriza traje već treću godinu, i ne nazire joj se kraj.
Sindikati Špremu: Izmjena ZOR-a aktualizira nikad održani referendum
Piše:Media servis
(Index.hr) NEZAVISNI hrvatski sindikati poslali su otvoreno pismo predsjedniku Sabora Borisu Špremu vezano uz održavanje referenduma o izmjenama Zakona o radu.
Sindikati su odlučili reagirati na brojne napise u medijima i najave o izmjeni Zakona o radu u dijelu koji regulira produženu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima, posebice s obirom na to da najave dolaze i iz Vlade i dijela oporbe.
“Naime, nakon što je bivša Vlada najavila izmjene Zakona o radu vezano uz produljenu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora, pet reprezentativnih sindikalnih središnjica organiziralo je prikupljanje potpisa građana o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma građana kako bi se ta prava zadržala. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora utvrdio je kako je u zakonskom roku prikupljeno 717.149 potpisa birača u Republici Hrvatskoj, što čini 15,95 posto ukupnoga broja birača. Kako je Vlada u međuvremenu povukla sporni prijedlog izmjena ZOR-a iz saborske procedure, Ustavni sud je donio Odluku kako je nestankom razloga (povlačenjem prijedloga) nestalo i potrebe, odnosno razloga za raspisivanjem referenduma za koji su sindikati organizirali prikupljanje potpisa. Pri tome je Ustavni sud obvezao Vladu da unutar godinu dana ne može uputiti u proceduru izmjene ZOR-a koje bi bile suprotne pozitivnom odgovoru građana na referendumsko pitanje. Tako referendum nije ni organiziran”, piše u priopćenju.
“Sindikati i dio javnosti nisu prihvatili takvo tumačenje i Odluku Ustavnoga suda, ali nisu imali nikakvog alata kojim bi to opovrgnuli. Ustavni sud je svoju Odluku temeljio na povlačenju spornog prijedloga ZOR-a iako sindikati svoje pitanje nisu usmjerili na sporni zakonski prijedlog Vlade, već na zadržavanje postojećih odredbi Zakona o radu koje reguliraju ta pitanja. Dakle, sindikalno je pitanje ostalo jednako aktualno neovisno o Vladinom povlačenju spornoga prijedloga.”, nastavlja se.
“Istekom roka sadržanog u Odluci Ustavnoga suda ponovno se zapravo aktualizira nikad održani referendum građana s istim pitanjem za koje je prikupljeno 717.149 valjanih potpisa. Budući da ni Zakon o referendumu ni Ustav ne predviđaju takvu situaciju, smatramo nužnim dobiti odgovor što je sa svim tim potpisima i održavanjem referenduma sa svrhom za koju su potpisi prikupljeni, a sve prije nego li se krene u bilo kakve razgovore o izmjenama Zakona o radu po tim pitanjima”, piše u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever.