RIZICI STAGNACIJA
Autor: Branko Podgornik
(Novilist.hr) ZAGREB – Nova kriza pogodit će Europsku uniju jače nego ostale u svijetu, jer više nema alata da se od nje obrani. U najboljem slučaju – ako krize ne bude, a u to malo tko vjeruje – članice eurozone teško će se izvući iz ove gospodarske stagnacije i visoke nezaposlenosti, koje će potrajati idućih desetak godina, procjenjuju stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda.Otkako su uvele euro, Francuska, Italija, Španjolska, Njemačka i ostalih 15 članica eurozone počele su gospodarski zaostajati za SAD-om. Zaostajanje se u prošlih sedam godina ubrzava, jer eurozona nije uspjela riješiti probleme rastućih dugova i visoke nezaposlenosti, koji su ostavština krize iz 2008., a ograničavaju potrošnju. Stoga se eurozona još nije vratila na prijekriznu gospodarsku razinu, a u povoljnoj varijanti imat će do 2020. mršavu stopu rasta od 1,1 posto godišnje, predviđaju stručnjaci Fonda u radnom materijalu »Rizici stagnacije u eurozoni«, objavljenom u siječnju, kad je burze u svijetu zahvatio pomor dionica.
Međutim, ako izbije nova kriza, gospodarstvo eurozone doživjelo bi kolaps. U toj nepovoljnoj varijanti, do 2020. padalo bi po prosječnoj stopi od 1,9 posto, zbog pretpostavljenog smanjivanja investicija i rasta kamata na zaduživanje. Najteže bi bile pogođene Španjolska, Portugal, Grčka i Irska, u kojima bi se padovi BDP-a kretali od 2,2 do 3,6 posto godišnje. Najbolje bi prošla Njemačka uz padanje od 1,6 posto. U tom slučaju, eurozoni će trebati još jedno desetljeće da se vrati na razinu prije krize iz 2008, vjeruju u MMF-u.
Te tmurne prognoze za eurozonu odnose se i na Hrvatsku, jer se ona – kako kaže njemački ekonomist Hans-Werner Sinn – već godinama ponaša kao da je prihvatila euro. Stručnjaci Fonda jako su zabrinuti zbog održavanja visoke nezaposlenosti, koja je najveća u mediteranskim zemljama, pa i Hrvatskoj, gdje gotovo svaki drugi mladi čovjek nema posao. Da bi se nezaposlenost bitno smanjila, potreban je rast BDP-a od barem 2,5 ili 3 posto.
– Bez značajnog porasta BDP-a, Italiji i Španjolskoj trebat će sedam do deset godina da nezaposlenost smanje na razinu prije krize, kažu u Fondu. Boje se da će Europu sa slabokrvnim gospodarstvom zahvatiti histereza. To je opasna pojava koja nastaje kad ljudi zbog dugotrajne nezaposlenosti postupno gube naučene radne vještine. U MMF-u strahuju da EU dobiva »izgubljenu generaciju« današnjih mladih ljudi, koji neće biti sposobni uzdržavati ni sebe, niti svoje obitelji.
Zabrinjavajuće je da Europska središnja banka, prema MMF-u, neće imati dovoljno streljiva za borbu protiv nove krize, jer ga naveliko ispucava već sada, putem negativnih kamata i tiskanja novca. Stručnjaci Fonda ne postavljaju pitanje održivosti eura, već u danim uvjetima preporučuju eurozoni da nastavi monetarno popuštanje i poticanje inflacije, uz jačanje zdravlja banaka te produktivnosti rada i kapitala. No, ne ostavljaju dojam optimizma, barem dok se ne srežu visoki dugovi i nezaposlenost.