HRVATSKA STVARNOST: IZ GODINE U GODINU VEĆINA STANOVNIŠTVA JE SVE SIROMAŠNIJA I EGZISTENCIJALNO SVE UGROŽENIJA
Onima koji rade, a nisu plaćeni treba pridodati i 80.500 radnika koji primaju minimalac od oko 2.400 kuna neto, zbog čega i ne čudi podatak o 320 tisuća blokiranih građana, te 115 tisuća onih koji primaju neku vrstu socijalne pomoći
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
(NOVI LIST) – Gotovo 55 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj ne prima nikakvu plaću, još 80.500 ih prima minimalac od oko 2.400 kuna neto, blokiranih je građana preko 320 tisuća, 115 tisuća građana prima neku vrstu socijalne pomoći, a s mirovinom nižom od dvije tisuće kuna preživljava više od pola milijuna umirovljenika – samo je djelić tužne, pretužne socijalne slike Hrvatske u kojoj radi, s plaćom ili bez nje, 1,29 milijuna ljudi, a umirovljenika ima čak devedeset tisuća više. Na njihovim mizernim mirovinama preživljavaju i mnogi mladi ljudi, njihova nezaposlena djeca, često i 40-godišnjaci koji nemaju novaca za najam, a kamoli kupnju vlastitog stana, jer nemaju niti vlastitih prihoda. Broj nezaposlenih u prosincu prošle godine je iznosio 329.230, što je trideset i četiri tisuće manje nego u istom mjesecu 2013., no pao je i broj zaposlenih, prvi se put spustivši ispod 1,3 milijuna ljudi.
Kako preživljavaju
Oni koji rade, kaže statistika, primaju prosječnu plaću od, trenutačno, 5.716 kuna neto, što se na prvu loptu ne čini nimalo lošim, no zapravo ne pokazuje pravo stanje stvari. Mjerodavnije je uzeti u obzir tzv. medijan, koji iznosi oko 4.300 kuna, i znači da polovica svih zaposlenih, onih koji primaju plaću, dobija manje od tog iznosa, a polovica više.
Hrvatska ima 1,38 milijuna umirovljenika, čija prosječna mirovina iznosi, za prosinac prošle godine, 2.238 kuna. Prosječno opet nije mjerodavno, jer čak 550.500 hrvatskih umirovljenika, onih koji su mirovinu stekli prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prima mirovinu manju od dvije tisuće kuna, njih preko 180 tisuća, štoviše, dobija manje od tisuću kuna na mjesec. Kako s tolikim, mizernim primanjima, ljudi preživljavaju, znaju samo oni, gladni kruha, svega. Da bi svakoga dana imali samo kruh i mlijeko, treba im oko 350 kuna na mjesec, ostatkom do tisuću kuna mirovine platit će dio režija, i bilo kakav dostojan život morati zaboraviti.
Životom nedostojnim čovjeka živi i 320 tisuća blokiranih, pri čemu ih je gotovo 250 tisuća blokirano dulje od godinu dana. Dug blokiranih popeo se na gotovo 29 milijardi kuna, što je preko 90 posto ukupnog iznosa koji hrvatski građani duguju. U prosincu 2013. blokiranih je bilo nešto malo manje od 300 tisuća, a na kraju 2012. oko 245 tisuća ljudi. To znači da je broj blokiranih u dvije godine porastao za čak 80 tisuća, a njihov ukupan dug sa 17 na 29 milijardi kuna. Najviše duguju bankama, gotovo 57 posto od ukupnog iznosa duga, pri čemu je od kraja 2013. do kraja godine dug bankama porastao za gotovo pet milijardi kuna.
Oprost duga
Od 2. veljače do 5. ožujka, kažu Finini podaci, pregled svog duga zatražilo je nešto više od 21 tisuće građana, koji će pokušati dobiti oprost dugovanja, ali do maksimalnog iznosa od 35 tisuća kuna, pri čemu najviše do 25 tisuća duga prema državnim poduzećima (uglavnom struja i voda), i još do deset tisuća kuna oprosta duga prema bankama, teleoperaterima, gradovima i ostalim vjerovnicima. Unatrag nešto više od mjesec dana, otkad je oprost duga krenuo u primjenu, stoji u Fininim podacima, vjerovnici su oprostili dug 2.682 građana. Proces, nakon što mu je nekoliko tjedana trebalo za uhodavanje, ide dosta brzo, jer je, primjerice, samo od četvrtka do petka odobreno oko 600 oprosta.
Oprosta nema za one čije su nekretnine, nažalost, već na »bubnju«. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja vodi očevidnik o nekretninama i pokretninama koje se prodaju u ovršnom postupku, na »bubnju« je trenutačno 2.236 nekretnina, pri čemu 558 kuća i 275 stanova, ostalo su druge nekretnine. Ukupno se u ovršnim postupcima prodaje, dakle, 833 stanova i kuća, dok ih je u rujnu 2012. bilo, primjerice, 550, a 2008. tek nešto više od stotinjak. Podatak o tome koliko je ovih nekretnina na »bubnju« završilo zbog neplaćanja stambenog kredita, nažalost, nije dostupan. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke općenito kažu da je u posljednjem kvartalu prošle godine udio tzv. loših kredita, tj. onih djelomično ili potpuno nenadoknadivih, iznosio nešto malo manje od 17 posto, što je za 1,25 posto više u odnosu na kraj 2013. Najveći udio u »lošim« kreditima odnosi se na kredite koje ne otplaćuju poduzeća, čak 30 posto, dok se nenaplativi krediti stanovištvu kreću oko 12 posto. Hipotekarni krediti, pritom, čine 32,6 posto loših kredita stanovništvu. Gledano po valutama, iznadprosječno su rizični krediti u kunama, bez valutne klauzule, među kojima je gotovo 19 posto nenaplativih, slijede krediti u »švicarcima«, među kojima je nenaplativih 15,6 posto. Ukupni stambeni krediti sektoru stanovništva krajem siječnja dosegnuli su 63,1 milijardu kuna, što je za 1,7 milijardi kuna, ili 2,8 posto više na godišnjoj razini.
PGŽ u zlatnoj sredini
Najviše je blokiriranih građana u odnosu na broj radno sposobnih u Koprivničko-križevačkoj županiji, njih gotovo 15 posto, a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj, 8,5 posto. U Primorsko-goranskoj županiji blokiranih je građana oko 20,5 tisuća, što je više od deset posto od ukupno radno sposobnog stanovništva u županiji.
Iza Slovenije, Slovačke…
U Njemačkoj ili Austriji živi se dvaput bolje nego u Hrvatskoj. Dostigli smo, naime, samo 61 posto europskog potrošačkog prosjeka, Slovačka 74 posto, Poljska 75 posto, Mađarska 62 posto, Slovenija 76 posto. Ispod praga siromaštva i u Njemačkoj živi, primjerice, 16,1 posto stanovništva, no njihov prag siromaštva za obitelj s dvoje djece do 14 godina starosti iznosi 24.673 eura na godinu, što znači da je četiri puta viši od hrvatskog. Uzmu li se u obzir čak i njihovi viši troškovi stanovanja i režija, ne i hrane, razlika je i opet poveća.
U riziku od siromaštva – 19,5 posto građana
Po nedavno objavljenim podacima u riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi 19,5 posto građana – oni koji, u slučaju obitelji s dvoje djece, raspolažu s manje od 48 tisuća kuna na godinu. U teškoj je pak materijalnoj deprivaciji gotovo 15 posto stanovništva, a to znači da si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, nemaju novaca za dovoljno mesnih ili ribljih obroka, kasne s plaćanjem režija, na obiteljski godišnji odmor izvan kuće niti ne pomišljaju. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je najviša kod starijih od 65 godina.
Na hranu 30, a na kulturu 5 posto
Koliko, i na što svoje budžete troše hrvatska kućanstva, Državni zavod za statistiku posljednji je put analizirao 2012., na potrošnji u 2011. Otad novih podataka nije bilo te se novije karakteristike potrošnje kućanstava očekuju tek krajem ove, za prošlu godinu. Stari podaci za 2011. kažu da najviše trošimo na hranu, preko 30 posto, na režije i stanovanje nešto više od 15 posto, na odjeću i obuću šest posto. Na »komunikacije« nam odlazi 5,4 posto, a na rekreaciju i kulturu manje, 5,3 posto.