RADNIK SVOJIM RADOM STVARA NOVE VRIJEDNOSTI’
Autor: Sanja Plješa
Prijedlozi izmjena i dopuna novog Zakona o radu još uvijek nisu gotovi jer socijalni partneri – poslodavci, predstavnici sindikata i predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike svakoga tjedna imaju zajednički sastanak na kojem razmjenjuju mišljenja. Kakav je tijek tih razgovora upitali smoKrešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata koji je rekao kako je “dogovor socijalnih partnera da oni nakon svakog kruga razgovora koji se održavaju svakoga petka ne izlaze u javnost s informacijama, i to ne zbog toga što oni ne bi željeli nešto ‘pustiti’ u javnost već stoga jer se neka poglavlja mogu mijenjati do kraja svih razgovora”. To znači, dodao je, da se iz nekog razloga mogu vratiti na one članke koje su praktički zatvorili, ali su ih neki drugi članci “dotaknuli” pa ih zbog toga treba još mijenjati. “Nama na sindikalnoj strani zapravo odgovara senzibilizirati javnost o temi o kojoj se pregovara, ali s druge strane, to bi moglo zbuniti ljude jer u slučaju da dođe do većih razmimolaženja u stavovima, svaka strana može izvijestiti javnost o tome što se dogodilo u pregovorima”, rekao je Sever.
Dodao je da je vjerojatno sada svima postalo jasno da do kraja ove godine izmjene i dopune novog Zakona o radu neće biti u čitanju u Hrvatskom saboru, a time se ni taj zakon ne bi počeo primjenjivati s prvim danom nove godine. “Vjerojatno će se sa izmjenama i dopunama Zakona o radu prijeći u sljedeću godinu”, istaknuo je Sever.
“Sa sindikalne strane bili smo protiv da se u doba koronakrize Zakon o radu uopće dira iako smo nezadovoljni kako je on uređen. No, smatramo da u kriznim vremenima zakone ne treba mijenjati. Kriza je uvijek privremeno razdoblje bez obzira što, nažalost, u Hrvatskoj te krize dugo traju. No, u svakom slučaju kada je riječ o gospodarstvu, ta kriza je jedan poremećaj koji se može pojavljivati uslijed raznih razloga, ali ne smije se cijeli zakon – bez obzira o kojem je zakonu riječ – prilagoditi tome. Zakon treba biti takav da prihvati opća načela pa se u nekim dijelovima može definirati na način da se i u slučaju krize nešto događa”, istaknuo je Sever.
‘Očekivali smo da se poslodavci pojave s takvim zahtjevima’
Na upit o tome što misle sindikalni predstavnici o prijedlogu poslodavaca da u izmjene i dopune zakona uđe članak u kojem se definira neplaćanje pauze odnosno da ona više ne ulazi u radno vrijeme, Sever je odgovorio kako su oni “očekivali da će se poslodavci pojaviti s nečim takvim te se mogu očekivati još neki njihovi zahtjevi”.
“Zanimljivo je da oni to pitanje nisu otvorili u razgovorima već je taj njihov prijedlog ugledao ‘svjetlo dana’ kroz medije. To je samo znak da oni takvih svojih prijedloga imaju sasvim sigurno još. Oni godinama traže i inzistiraju na istim stvarima. Razlozi promjene zakona kriju se u nečem mnogo dubljem. Čak i stručnjaci radnog zakonodavstva i radnog prava govore o tome da možda sada i nije najzgodnije vrijeme za promjene. Iako se neki od tih stručnjaka, primjerice pojedini stručnjaci koji se nalaze na katedri radnog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a koji su liberalniji nastrojeni, mogu svrstati na stranu poslodavaca”, rekao je Sever.
Kada je riječ o spomenutom zahtjevu, Sever ističe kako to nije neuobičajeno jer su poslodavci tu ideju spominjali i prijašnjih godina. Paradoksalno je da u nekim razvijenim zemljama vladajući traže smanjenje radničkih prava kako bi tu zemlju proglasili povoljnijom za ulaganje. “To nije dobro, pogotovo takav jedan liberalistički duh koji vlada. Plaćena pauza nije u svim zemljama u Europi tako postavljena. Neke države su je izbacile iz radnog vremena i nije plaćena, međutim, oni su naknadu za pauzu prebacili u plaću radniku bez obzira na radno vrijeme. Oni su primjerice skratili radno vrijeme”, rekao je Sever.
Dodao je kako kod nas sindikati zagovaraju skraćivanje radnog vremena jer dolaze nove tehnologije, a treba zaposliti što veći broj ljudi, a pri skraćivanju radnog vremena treba zadržati istu razinu plaće jer nije smisao u tome da ako se skrati radno vrijeme tada treba smanjiti plaću. No, Sever ističe kako su poslodavci cijelo vrijeme zagovarali i uspoređivali se s nekim drugim zemljama da pauza nije u radnom vremenu, nije plaćena i nestala je. Dodatno su zagovarali i stav da s obzirom na to da je Hrvatska u teškom stanju te da treba još više raditi kako bi izašli iz krize, to je samo stav da oni ne znaju primjenjivati neke druge metodologije i nemaju mnogo doticaja sa suvremenom tehnologijom i oblicima rada.
Usporedbe radi, u Austriji ili Njemačkoj je radnik zaštićen, ima radno vrijeme, adekvatnu plaću…a naši poslodavci traže da se radno vrijeme zadrži na 40 sati, a plaćena pauza izbaci iz radnog vremena ili pak alternativno da se pauza izbaci pa se na taj način radnicima smanji upisani broj radnih sati. “To je stvar koju još nisu stavili na stol, izbacili su je van, ali još nismo o tome razgovarali. Sada ćemo se i mi spremiti na to i vidjeti što oni zapravo žele. Jasno je da prilično žele liberalizirati sustav rada. No, vidljivo je da građani zapravo misle suprotno”, istaknuo je Sever.
Dodao je da sve institucije, poslodavci i udruge zapravo “pušu u isti rog” i svi su na jednoj strani, a sindikati i radnici su na drugoj strani. Poslodavci su željeli instalirati dodanu fleksibilnost u taj sustav. Građani su zapravo za to da se smanji fleksibilnost Zakona o radu, a ne obrnuto.
‘Poslodavci odgovornost žele prebaciti na državu i radnike, a sebe izuzeti’
U prijedlogu novog zakona je i odredba “čekanje na rad”. Ranije je bilo riječi o tome da kada nema posla, poslodavac može uputiti radnika na “čekanje”, ali mu za to vrijeme mora isplatiti plaću, ali ne nižu od minimalne plaće. Međutim, sada su poslodavci taj pojam počeli ponovno otkrivati. Članak 95. Zakona o radu kaže da kada radnik ne radi zbog svoje krivice već zbog objektivnih okolnosti ili zbog krivice poslodavca tada mu on mora isplatiti ugovorenu plaću odnosno prosjek zadnja tri mjeseca.
No, kolektivnim ugovorom može se drugačije dogovoriti. “Mi tvrdimo da je to ‘korak unazad’ i to smo napustili još donošenjem prvog Zakona o radu 1996. godine. To je napuštena kategorija i tu priču više ne bi trebalo otvarati. Zanimljivo je da su tu priču ponovno otvorili predstavnici Američke gospodarske komore čiji se članovi također miješaju u promjene našeg zakona o radu”, istaknuo je.
“Poslodavci bi cijelu odgovornost prebacili na državu i radnike, a sebe izuzeli koliko god je to moguće. To znači da poslodavac u razdoblju krize koja ne bi trajala predugo zapravo nema nikakvih rizika. On prema radniku nema obveze jer će, prema njihovim prijedlozima, to rješavati država. Na drugoj strani kada kriza prođe, žele vratiti radnika na istu razinu na kojoj je bio prije nje, na istu plaću i sva ostala prava. Ako bi se dogodilo da bi poslodavac otpuštao radnike, oni bi bili na skrbi države i ona bi im isplaćivala naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Nakon toga poslodavcima bi se dogodili rizici da bi ostali bez radnika jer oni mogu naći negdje drugdje posao za višu plaću”, naglasio je Sever.
Pritom je istaknuo da Nezavisni sindikat Hrvatske ne smatra da su svi poslodavci “nevaljali” i da rade loše.
“Ima mnogo primjera dobrih poslodavaca koji su posegnuli u svoje pričuve kako bi radnicima u doba koronakrize isplatili plaće. Međutim, činjenica je da se među njima nalaze i oni koji su to zloupotrebljavali. Mi razumijevamo sve probleme poslodavaca. No, oni ništa ne mogu postići bez radnika. I kada se često u javnosti čuje teza da su poslodavci oni koji stvaraju nove vrijednost to apsolutno nije točno. Oni osiguravaju uvjete materijalne sigurnosti, strojeve, opremu za rad…ali činjenica je da jedino radnik svojim radom stvara nove vrijednosti pa čak i kada je riječ o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji. U svemu tome još je uvijek radnik ključni nositelj rada. To mi gledamo sa sindikalne strane, a tako gledaju i mnogi teoretičari rada koji nisu naslonjeni na liberalizam koji se sve češće događa u suvremenom svijetu. Radnik ne smije biti na ‘vjetrometini’, a država se mora pobrinuti da svojim zakonima zaštiti radnika od moćnijeg iznad njega u sustavu rada i kapitala”, zaključio je Sever.