Završna konferencija o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti održana je 27. listopada 2021. godine u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Događaj je održan u okviru Konferencije o budućnosti Europe koju su pokrenuli Europska komisija, Vijeće i Parlament kako bi se čuo glas građana Europske unije o izazovima i prioritetima Europe. Hrvatska je podržala Europski propis o klimi, koji postavlja zajednički cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine. Klimatska ambicija Europske unije utjecat će na cijelo društvo, stoga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo raspravu s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti.
U sklopu konferencije dodijeljene su i nacionalne nagrade i priznanja za zaštitu okoliša za 2021. godinu poslovnom sektoru koji ima naročito važnu ulogu u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti.
Ključni dio Završne konferencije bio je održavanje panel rasprave na kojoj su iznesene preporuke i zaključci s prethodnih osam panela koji su se tijekom rujna i listopada održali za ciljane skupine: poslovni sektor, donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, znanstvenici, mediji, obrazovni sektor, sindikati, organizacije civilnog društva i mladi.
Iz provedenih anketa i razgovora na konferenciji vidljivo je kako velika većina građana shvaća da je klimatska kriza problem za sve te se traži poduzimanje konkretnih aktivnosti i rješenja za tranziciju na klimatski neutralno društvo.
Zaključci i preporuke sindikata o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti
Ovaj set zaključaka i preporuka sastavljen je na temelju Panel rasprave sa sindikatima o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti održanoj 5. listopada 2021. te rezultata ankete koju je prije rasprave ispunilo 244 sindikalnih povjerenika.
U panel raspravi sudjelovali su:
Siniša Vinković, Sindikat naftnog gospodarstva (Nezavisni hrvatski sindikati)
Jasenka Vukšić, Sindikat graditeljstva Hrvatske (Savez samostalnih sindikata Hrvatske, SSSH)
Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju
Felix Mailleux, Europska konfederacija sindikata.
Dok je raspravu moderirao Darko Šeperić, SSSH.
Zaključci i preporuke panel rasprave:
Odgovornost za djelovanje na ublažavanju klimatskih promjena i pravednoj prilagodbi leži na društvu u cjelini i izvršnoj vlasti, ali inicijativu na tom području mora voditi izvršna vlast. Sindikati su važan dionik ovog procesa, a njihova uloga trebala bi se fokusirati na zagovaranje ambicioznijih politika i ciljeva vezanih uz ublažavanje klimatskih promjena, te osiguravanju socijalno pravedne prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji.
Dihotomija između zaštite okoliša i radnih mjesta je lažna. Interesi radnika neraskidivo su vezani uz ublažavanje klimatskih promjena i tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji („na mrtvom planetu nema radnih mjesta“).
Klimatske promjene, kao i politika prilagodbe i tranzicije, mogu imati snažne regresivne redistributivne efekte. Zadatak je javnih vlasti osigurati da prilagodba i tranzicija budu socijalno pravedne, što uključuje jasne socioekonomske mjere i dugoročne strategije, dovoljna financijska sredstva i solidarne mehanizme koji će zaštititi najranjivije radnike i sektore, odgovarajuća sredstva socijalne zaštite i diverzifikaciju ekonomskih politika kako bi se stvorile alternativne mogućnosti zaposlenja.
Nužan je učinkovit dijalog i snažno sudjelovanje radnika odnosno sindikata u svim fazama procesa prilagodbe promjenama i tranzicije.
Sindikati u Hrvatskoj trebali bi se više i aktivnije baviti izazovima klimatskih promjena i njihovom utjecaju na radna mjesta. S obzirom na njihove ograničene kapacitete za adresiranje ovih pitanja, javne vlasti bi im u tome trebale pružiti poticaj i podršku.
Pitanje klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji trebalo bi dobiti značajnije mjesto u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), kao i ostalim forumima tripartitnog socijalnog dijaloga. Vlada RH trebala bi bolje iskoristiti savjetodavnu ulogu GSV-a i na ovom području te o ovoj temi sa socijalnim partnerima voditi kontinuirani sadržajni dijalog.
Klimatske promjene već danas znatno pogađaju radnike koji rade na otvorenom, što je poseban problem u sektorima građevinarstva, šumarstva i poljoprivrede. Zaštitu radnika koji rade na otvorenom od vrućina treba riješiti sustavno.
Hrvatska treba unaprijediti obrazovne politike i prakse vezane uz klimatske promjene, uključujući unapređenje obrazovanja o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, posljedicama te promjeni ponašanja s ciljem njihova ublažavanja, na svim obrazovnim razinama. Programi cjeloživotnog učenja moraju bolje odgovoriti na potrebe prilagodbe radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta, odnosno omogućiti radnicima da usvajaju znanja i vještine potrebne zbog uvođenja novih materijala i tehnologija do kojih dolazi klimatskim promjenama i politikama njihova ublažavanja.
Država treba poticati socijalne partnere (sindikate i udruženja poslodavaca) da granskim kolektivnim ugovorima autonomno uređuju okvire tržišta rada, posebice u području radnih odnosa, zaštite na radu te cjeloživotnog učenja, u pojedinim sektorima. Uređena i efikasna tržišta rada bolje će se nositi s promjenama koje zahtijeva prilagodba klimatskim promjenama i tranzicija prema niskougljičnoj ekonomiji.
Nedostaju znanstvene analize o utjecaju klimatskih promjena na tržište rada u Hrvatskoj, kao i šire socioekonomske analize o utjecaju klimatskih promjena na društvo.
Sredstvima Europske unije treba adresirati problem nedostatnih kapaciteta sindikata da se bave ovom problematikom, kao i nedostatka odgovarajućih analiza, te omogućiti financiranje projekata koji će poticati suradnju između sindikata, poslodavaca, znanstvenika i obrazovnog sustava vezano uz prilagodbu klimatskim promjenama i tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji.
Zaključci i preporuke s ostalih održanih panela dostupni su na poveznici:
https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatske-aktivnosti-1879/konferencija-o-buducnosti-europe-tranzicija-hrvatske-prema-klimatskoj-neutralnosti/8289.