HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

KOLUMNA Vrijeme za kapitalizam s “ljudskim licem”

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA
Autor: Branko Podgornik

U hrvatskoj politici nema reakcija na duboke promjene u Europi i svijetu. Političari su ostali bez sadržaja i sveli se na izborne aritmetičare – kao da se ništa bitno ne događa

(Novilist.hr) – Mnogi su se ovih dana zapanjili kad je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda rekla Financial Timesu kako »želi da MMF ima ljudsko lice«. Ta je institucija došla na loš glas, jer državama nameće privatizaciju, proračunsku štednju, lakše otpuštanje radnika u sklopu liberalizacije tržišta rada, kao i ostale »nepopularne« reforme. Direktorica Christine Lagarde želi sliku Fonda popraviti. Do zaokreta u vrhu MMF-a dolazi nakon što je odluka o izlasku Britanije iz EU-a prodrmala svijet. Zapadne su zemlje preplavljene pokretima, lijevim i desnim, koji žele ljude i narode zaštititi od slobodnog tržišta i tzv. globalizacije. Donald Trump u SAD-u čak najavljuje uvođenje carina na kinesku robu, protekcionističke mjere zazaštitu radnih mjesta u Americi. Šire se pobune glasača protiv poretka. Gotovo ništa ne može ostati isto. MMF, koji je već desetljećima sinonim za promicanje interesa kapitala i slobodnog tržišta, također se mora mijenjati ako želi očuvati ustaljeni poredak u svijetu.
Fond je preko noći počeo slati nove preporuke utjecajnim članicama. SAD treba povećati minimalnu plaću i više učiniti za ublažavanje rastućih nejednakosti građana u dohotku. Italija treba omogućiti veće zapošljavanje žena, a Francuska preraspodijeliti državne beneficije kako bi smanjila socijalne nejednakosti, tvrde stručnjaci MMF-a u najnovijim izljevima humanosti.

Nova doktrina Fonda naslućuje se iz članka trojice vodećih istraživača MMF-a, koji su u lipnju napali temeljne dogme kapitalizma, odnosno njegove neoliberalne varijante iz protekla tri-četiri desetljeća. U tekstu naslovljenom »Neoliberalizam precijenjen?«, prvi put su rekli da sloboda kretanja kapitala preko nacionalnih granica, uz sustavno smanjivanje javne potrošnje i uloge države u regulaciji tržišta, imaju i loših posljedica. Te »vrijednosti«– neograničena sloboda za kapital i slabljenje državne kontrole – nisu polučile očekivani gospodarski napredak, ali zemlje izbacuju iz ekonomske ravnoteže te izazivaju sve češće krize. Produbile su i socijalne nejednakosti, osiromašile većinu stanovništva i oslabile njegovu kupovnu moć, što guši rast gospodarstva i zapošljavanja. Očito je da neoliberalni kapitalizam radi protiv ljudske vrste i samoga sebe.

Naravno, evolucija u Fondu još nije gotova stvar. Spomenuti članak istraživača MMF-a naišao je na žestoke kritike u svjetskim poslovnim krugovima, pa i u samome Fondu. Mnogi odjeli Fonda nastavljaju po starom. Malim i neutjecajnim državama poput Grčke, Portugala ili Hrvatske i dalje preporučuju stare koktele ekonomskih lijekova, koji ne polučuju gospodarske rezultate, ali izazivaju revolt stanovništva i destabiliziraju njihove političke sustave. Stoga Lagarde i želi da MMF – odnosno kapitalizam – poprimi »ljudsko lice«.

U hrvatskoj politici nema reakcija na duboke promjene u Europi i svijetu. Političari su ostali bez sadržaja i sveli se na izborne aritmetičare – kao da se ništa bitno ne događa, kao da organizacije u službi međunarodnog kapitala, poput MMF-a i EU-a, nisu došle na loš glas. Vodeće stranke i dalje sviraju stare, pokvarene ploče s jalovim ekonomskim preporukama, koje im šalju EU i MMF. Ako ne promijene ploču, i one će brzo doći na loš glas te morati poprimati »ljudsko lice«