(mrms.hr) – Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava glavni je korisnik IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“ koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.
Projekt se sastoji od 5 komponenti:
Razvoj sveobuhvatne ciljane strategije koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore
Poboljšanje zakonodavnog okvira za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju
Suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno
Jačanje svijesti javnosti o negativnim učincima rada na crno
Jačanje administrativnih kapaciteta, metodologije rada i kontrolnih mehanizama Inspektorata rada.
Pojavni oblici neprijavljenog rada („rada na crno“) u Republici Hrvatskoj:
obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku (ili mu prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu) te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;
rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na naravi vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (prikrivanje radnog odnosa);
neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, npr. radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme 40 sati tjedno;
nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca), tj. rad istog u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranaca) samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica europske unije koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere.
neisplatu povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo na povećanu plaću,
isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.
Prednosti prijavljivanja radnika:
radniku se plaćaju doprinosi za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje
radnik kojemu su cijeli radni vijek uredno plaćani doprinosi ostvaruje višu mirovinu
radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa (ugovorenu plaću, pravo na plaćeni godišnji odmor, plaćeni dopust, naknadu plaće za bolovanje, otpremninu i dr.)
u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza i izvanrednog otkaza od strane radnika, isti može ostvariti pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
radnik ima veću sigurnost
kreditna sposobnost
Štetnosti neprijavljenog rada:
povreda prava na dostojanstven i plaćeni rad
radniku se ne uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje što negativno utječe na visinu njegove mirovine
neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plaćeni dopust, bolovanje, dnevni i tjedni odmori itd.)
radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
u slučaju otkaza radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
brojna prava u svakodnevnom životu ovise o činjenici nalazi li se osoba u radnom odnosu ili ne (npr. ostvarivanje prava na kredit)
nepoštena tržišna utakmica
U borbi protiv rada na crno najvažniju ulogu ima Inspektorat rada. Inspektorat rada obavlja ciljane inspekcijske nadzore, ali također postupa i na temelju zaprimljenih predstavki/prijava. Suzbijanje neprijavljenog rada jedan je od prioriteta u radu Inspektorata rada.
Za više informacija pogledati na poveznici Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”