METODE IZRAČUNA
Piše: Frenki Laušić
Broj zaposlenih u 2017. rastao je po dvije metode izračuna – po Anketi o radnoj snazi koju koristi EU (za prva tri kvartala), te po broju osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
(SLOBODNA DALMACIJA) – No, taj broj je pao prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji koristi informativni sustav Porezne uprave, odnosno obrazac JOPPD-a. Anketa o radnoj snazi koju provodi također DZS pokazala je kako je u trećem tromjesečju prošle godine bilo zaposleno 1,68 milijuna zaposlenih, što je 54 tisuće osoba više nego u istom razdoblju godinu prije. Potrebno je kazati kako definicija zaposlenosti po ovoj metodi govori da je netko bio zaposlen ako je radio dva sata tjedno, što znači da Anketa obuhvaća i dobar dio sive ekonomije, odnosno radnika koji rade bez ugovora i “na crno”, u povremenim, prekarnim zanimanjima.
Podaci HZMO-a su na kraju prosinca 2017. pokazali brojku 1.473.039, što je 35 tisuća više nego 31. prosinca 2016., a ti se podaci odnose na broj osiguranih osoba putem HZMO-a.
Konačno, prema podacima DZS-a za 31. prosinca 2017., ukupan broj zaposlenih je iznosio 1.345.382 radnika, što je za 15 tisuća manje nego na isti dan 2016., a te se informacije većinom odnose na radnike koji su imali neku vrstu ugovora o radu i bili isplaćivani preko računa i na to plaćali poreze.
No, moramo kazati kako DZS naknadno korigira broj zaposlenih, i to većinom “naviše”, pa je moguće da će broj zaposlenih stagnirati ili čak biti nešto viši u odnosu na 2016., iako je, naravno, moguće da i ta “osvježena računica” pokaže pad broja zaposlenih. I dok je sasvim jasna razlika između podataka iz Ankete o radnoj snazi i informacija DZS-a, još uvijek je donekle zbunjujući takav jaz između DZS-a i HZMO-a. Naime, DZS pod zaposlene u pravnim osobama brojisveosobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem temeljen na ugovoru o radu, a HZMO, s druge strane, evidentira “radnike kod pravnih osoba”, pod koje, uz zaposlene na ugovor o radu, ulaze i sve druge kategorije koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, primjerice osobe na stručnom osposobljavanju, samostalni uplatitelji doprinosa i zapošljavanja izvan RH.
Ipak, razlika od 132 tisuće zaposlenih (HZMO i DZS) je prevelika, pogotovo ako se zna da je do prije dvije godine ta razlika redovno iznosila između 20 i 30 tisuća ljudi. Jedan od razloga mogao bi biti taj što građani koji su otišli raditi u inozemstvo nastavljaju plaćati mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj, kao što to radi i dio građana koji su ostali u RH. Uglavnom, zaključak koji je moguće izvesti jest da od 2009. pada, a u 2017. je možda došlo do zaustavljanja pada (ovisi što će pokazati naknadno korigirani podaci DZS-a) broj zaposlenih koji imaju ugovor o radu, a od 2014. je počeo kontinuirano rasti broj osiguranika i broj radnika koji rade na crno.
Analitičari RBA-e su, pritom, računali kretanje zaposlenosti u 2017. prema prosječnom broju zaposlenih u toj godini, pa je tako prosječan broj zaposlenih pri DZS-u na razini cijele 2017. iznosio 1,366 milijuna i bio je za 24 tisuće niži u odnosu na prosjek 2016., dok je HZMO u 2017. imao prosječno 1,488 milijuna osiguranika, što je porast od 27 tisuća u odnosu na prosjek 2016.
Prosječan broj zaposlenih kod DZS-a se tako (unatoč promjeni metodologije od siječnja 2015. koja je povećala broj zaposlenih, a otkad se koriste JOPPD obrasci Porezne uprave) nalazi na iznimno niskim povijesnim razinama, dok je prosječan broj zaposlenih kod HZMO-a na najvišoj razini u posljednjih sedam godina. Iako statistika o broju nezaposlenih i stopi zaposlenosti ukazuje na kontinuirano poboljšanje u ovim kategorijama, slabosti tržišta rada, ističu analitičari RBA-e, ogledaju se u smanjenju broja zaposlenih osoba te nižem broju aktivnog stanovništva.
Naime, prema DZS-u, aktivnog stanovništva je krajem prosinca 2017. bilo za 64 tisuće manje u odnosu na 2016., a zaposlenih je bilo manje za 15 tisuća. Ta “nepodudarnost” dijelom se može pripisati umirovljenju ili nekim drugi administrativnim razlozima, ali dobar dio te razlike je onaj dio ljudi koji je otišao iz Hrvatske.