Rješavanje nelikvidnosti mimo zakona
Autor: Jagoda Marić
U zakonu koji je donesen 1994. godine stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 20 do 200 tisuća kuna za taj prekršaj kazniti tvrtka koja izdaje ali i koristi bonove kao sredstvo za isplatu plaća ili drugih materijalnih prava
(Novilist.hr) ZAGREB Radnici Diokija nedavno su, nakon što pola godine nisu dobili plaću, primili po 200 kuna, ali ne u domaćoj valuti nego u Konzumovom bonu. Iz te su kompanije objasnili da su na taj način koristeći se kompenzacijom platili isporučenu plastiku Diokiju.
Nije to prvi put da radnici u Hrvatskoj dobiju dio plaće u vrijednosnom bonu nekog trgovačkog društva. Ta praksa bila je uobičajena devedesetih, neki su radnici cijelu plaću dobivali u bonovima svog poslodavca, a ponovno je učestala u posljednje dvije godine s jačanjem nelikvidnosti.
Kako platiti režije
Tako veliki broj radnika posljednjih godina božićnicu, uskrsnicu, dar za djecu ili regres dobiva u bonu nekog trgovačkog poduzeća i Konzum tu možda prednjači ali nije izuzetak. Trgovački lanci tako se rješavaju duga prema svojim poslovnim partnerima, a uz to im podjela bonova povećava promet jer su radnici dio plaće ili božićnicu prisiljeni potrošiti baš kod njih, ako i nisu planirali kupnju. Nije zato rijetkost da taj bon pokušavaju uz popust zamijeniti za kune, jer je to jedino sredstvo kojima se barem zasad, pa i u Konzumu, mogu platiti režije.
Na naš upit kako zakon gleda na takvu praksu iz Hrvatske narodne banke poručuju da je »zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj kuna«. Uz to upozoravaju da Zakon o čeku jasno kaže da je »zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava, bonova i slično, koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona.«
Nepoznata praksa
To znači da zakon zabranjuje da se bonovi koriste kao sredstvo za isplatu plaća, božićnica, regresa, uskrsnica, darova za djecu.
U HNB-u napominju da tumačenje Zakona o čeku i sankcioniranje njegovog kršenja nije u njihovoj nadležnosti nego u nadležnosti Ministarstva financija.
Međutim, iz te institucije nismo dobili odgovor na pitanje smatraju li takvu praksu nezakonitom i ako da jesu li je i kako pokušali zaustaviti te koga su sve uhvatili u prekršaju da izdaje i koristi bonove kao sredstvo za plaćanje, pogotovu za isplatu plaća.
Iz HNB-a napominju da je isti zakon propisao i novčane kazne za pravne i fizičke osobe za kršenje ove odredbe. U zakonu koji je donesen 1994. godine stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 20 do 200 tisuća kuna za taj prekršaj kazniti tvrtka koja izdaje ali i koristi bonove kao sredstvo za isplatu plaća ili drugih materijalnih prava. Uz to odgovorna osoba u poduzeću koje izdaje ili koristi bonove mogla bi dobiti kaznu od dvije do 20 tisuća kuna
(Novilist.hr) ZAGREB Radnici Diokija nedavno su, nakon što pola godine nisu dobili plaću, primili po 200 kuna, ali ne u domaćoj valuti nego u Konzumovom bonu. Iz te su kompanije objasnili da su na taj način koristeći se kompenzacijom platili isporučenu plastiku Diokiju.
Nije to prvi put da radnici u Hrvatskoj dobiju dio plaće u vrijednosnom bonu nekog trgovačkog društva. Ta praksa bila je uobičajena devedesetih, neki su radnici cijelu plaću dobivali u bonovima svog poslodavca, a ponovno je učestala u posljednje dvije godine s jačanjem nelikvidnosti.
Kako platiti režije
Tako veliki broj radnika posljednjih godina božićnicu, uskrsnicu, dar za djecu ili regres dobiva u bonu nekog trgovačkog poduzeća i Konzum tu možda prednjači ali nije izuzetak. Trgovački lanci tako se rješavaju duga prema svojim poslovnim partnerima, a uz to im podjela bonova povećava promet jer su radnici dio plaće ili božićnicu prisiljeni potrošiti baš kod njih, ako i nisu planirali kupnju. Nije zato rijetkost da taj bon pokušavaju uz popust zamijeniti za kune, jer je to jedino sredstvo kojima se barem zasad, pa i u Konzumu, mogu platiti režije.
Na naš upit kako zakon gleda na takvu praksu iz Hrvatske narodne banke poručuju da je »zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj kuna«. Uz to upozoravaju da Zakon o čeku jasno kaže da je »zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava, bonova i slično, koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona.«
Nepoznata praksa
To znači da zakon zabranjuje da se bonovi koriste kao sredstvo za isplatu plaća, božićnica, regresa, uskrsnica, darova za djecu.
U HNB-u napominju da tumačenje Zakona o čeku i sankcioniranje njegovog kršenja nije u njihovoj nadležnosti nego u nadležnosti Ministarstva financija.
Međutim, iz te institucije nismo dobili odgovor na pitanje smatraju li takvu praksu nezakonitom i ako da jesu li je i kako pokušali zaustaviti te koga su sve uhvatili u prekršaju da izdaje i koristi bonove kao sredstvo za plaćanje, pogotovu za isplatu plaća.
Iz HNB-a napominju da je isti zakon propisao i novčane kazne za pravne i fizičke osobe za kršenje ove odredbe. U zakonu koji je donesen 1994. godine stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 20 do 200 tisuća kuna za taj prekršaj kazniti tvrtka koja izdaje ali i koristi bonove kao sredstvo za isplatu plaća ili drugih materijalnih prava. Uz to odgovorna osoba u poduzeću koje izdaje ili koristi bonove mogla bi dobiti kaznu od dvije do 20 tisuća kuna