S obzirom na brojne upite naših članova, obavještavamo da će se, sukladno Kolektivnom ugovoru, u ponedjeljak isplatiti sredstva za darove djeci. Sredstva odnosno novac za darove djeci bit će isplaćen u svom cjelovitom iznosu, uostalom kako bi drugačije i bilo. Naime, posljednjih su dana kružile svakakve priče – od toga da će se dio dara isplatiti u nekakvim bonovima, dio u novcu do toga da će se dobivati samo bonovi. Ne znamo tko to i zašto u ovom mjesecu mira i blagdana ima potrebu širiti takve glasine, i ono što možemo reći jest to da one nemaju veze s istinom . Kolektivni ugovor je jasan i kao takav se mora poštivati. Svoj djeci želimo sretan blagdan svetog Nikole.
„Pregled poštanske regulative i nadolazeći izazovi“
Pod nazivom „Pregled poštanske regulative i nadolazeći izazovi“, u srijedu 30. studenog u Vijećnici Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, održan je okrugli stol čijoj su raspravi uz predstavnike iz raznih mjerodavnih institucija nazočili i predstavnici Hrvatskog sindikata pošte. Razlog zbog kojeg se raspravljalo o navedenoj temi prije svega je činjenica približavanja datuma potpune liberalizacije poštanskog tržišta i potrebe sastavljanja novih zakonskih rješenja. Naime, poznato je da su se temeljni poštanski akti zadnjih godina mijenjali nekoliko puta, a sasvim je izvjesno da nas u narednom periodu čekaju još temeljitije promjene. Među sudionicima rasprave moglo se čuti kako će liberalizacijom poštanskog tržišta bitno doći do pogoršanja kvalitete poštanskih usluga, a postavilo se i pitanje nadziranja odnosno kontrole istih. S obzirom na ubrzan razvoj novih tehnologija, prije svega interneta, pojedini sugovornici istaknuli su problem drastičnog smanjenja poštanskih usluga, čime se dovode u pitanja i radna mjesta. Liberalizacijom poštanskih usluga, Hrvatska pošta naći će se pred posebnim izazovom.
Naš je predstavnik, zamjenik predsjednice HSP-a Milan Jukić, kazao kako je liberalizacija poštanskog tržišta u pojedinim zemljama EU-a dovela do masovnog gubitka ranih mjesta te da su se radnicima u velikoj mjeri pogoršali uvjeti rada. Zabrinjava i činjenica, istakno je Jukić, što se kod gotovo svih novih sudionika na poštanskom tržištu na razne načine pokušava spriječiti sindikalno djelovanje (što za posljedicu ima i izostanak kolektivnog pregovaranja) što svakako treba imati na umu kada se budu krojili novi zakonski okviri vezani uz liberalizaciju poštanskog tržišta u Hrvatskoj. Također, istaknuto je da zakonodavac i regulator moraju spriječiti to da javni operator bude predmet nepoštenog tržišnog natjecanja samo zato što je društveno odgovoran i isplaćuje pristojne plaće te pruža potrebne radne uvjete. Isto tako, ne smije se dogoditi da je samo pružatelj univerzalnih usluga obavezan pridržavati se standarda kvalitete, dok za druge operatere ta pravila ne vrijede.
Gotovo svi gosti predavanja složili su se da nova legislativa mora biti jasna s točnim i konkretnim definiranjem obaveza davatelja usluga, jasnim kriterijima i svime onime što bi garantiralo pošteno tržišno nadmetanje.
Naš je predstavnik, zamjenik predsjednice HSP-a Milan Jukić, kazao kako je liberalizacija poštanskog tržišta u pojedinim zemljama EU-a dovela do masovnog gubitka ranih mjesta te da su se radnicima u velikoj mjeri pogoršali uvjeti rada. Zabrinjava i činjenica, istakno je Jukić, što se kod gotovo svih novih sudionika na poštanskom tržištu na razne načine pokušava spriječiti sindikalno djelovanje (što za posljedicu ima i izostanak kolektivnog pregovaranja) što svakako treba imati na umu kada se budu krojili novi zakonski okviri vezani uz liberalizaciju poštanskog tržišta u Hrvatskoj. Također, istaknuto je da zakonodavac i regulator moraju spriječiti to da javni operator bude predmet nepoštenog tržišnog natjecanja samo zato što je društveno odgovoran i isplaćuje pristojne plaće te pruža potrebne radne uvjete. Isto tako, ne smije se dogoditi da je samo pružatelj univerzalnih usluga obavezan pridržavati se standarda kvalitete, dok za druge operatere ta pravila ne vrijede.
Gotovo svi gosti predavanja složili su se da nova legislativa mora biti jasna s točnim i konkretnim definiranjem obaveza davatelja usluga, jasnim kriterijima i svime onime što bi garantiralo pošteno tržišno nadmetanje.
Rizik od siromaštva u Hrvatskoj među najvišim je u Europi
Državni zavod za statistiku objavio je da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini iznosio 25.200 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna. To znači da je četveročlano kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u 2010. godini trebalo mjesečno najmanje 4.410 kuna, a samačko kućanstvo 2.100 kuna. Najrizičnije skupine u Hrvatskoj i dalje su starije osobe, posebno starija samačka kućanstva, nezaposleni i umirovljenici, obitelji s više djece te samohrani roditelji. Prema godinama i spolu i u prošloj je godini stopa rizika najviša kod osoba starih 65 i više godina i iznosi 28,1 posto. Prema procjeni Eurostata, stopa rizika od siromaštva za zemlje Europske unije iznosi 16,4 posto. U tom smislu, najniže stope bilježe Češka s 9 posto i Nizozemska s 10,3 posto.
Hrvatska se sa stopom od 20,6% nalazi među zemljama s najvećim stopama rizika od siromaštva. Stopu rizika od siromaštva iznad 20% imaju i Grčka s 20,1 posto te Litva s 20,2 posto, a najveće su stope rizika zabilježene u Bugarskoj i Španjolskoj, koje u tim zemljama iznose 20,7 posto, zatim u Rumunjskoj 21,1 posto te u Letoniji 21,3 posto.
Hrvatska se sa stopom od 20,6% nalazi među zemljama s najvećim stopama rizika od siromaštva. Stopu rizika od siromaštva iznad 20% imaju i Grčka s 20,1 posto te Litva s 20,2 posto, a najveće su stope rizika zabilježene u Bugarskoj i Španjolskoj, koje u tim zemljama iznose 20,7 posto, zatim u Rumunjskoj 21,1 posto te u Letoniji 21,3 posto.