Autor: Branko Podgornik , Jagoda Marić (NOVI LIST) – Proizvodnja slabi zbog usporavanja gospodarstva u EU, strukturnih problema domaće industrije i zbog pada domaće potražnje. Stvarnost ide u suprotnom smjeru od želja Vlade koja do kraja ove godine planira izlazak Hrvatske iz ekonomske recesije i povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,8 posto. Državni zavod za statistiku obavio je šokantan podatak da je industrijska proizvodnja u travnju pala za 9,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što potvrđuje da hrvatsko gospodarstvo ubrzava poniranje u krizu. Zavod još nije objavio podatke o BDP-u u prvom tromjesečju, ali ekonomski analitičari procjenjuju da je pao najmanje za dva posto.
Preciznije, industrijska proizvodnja tone od siječnja, pa se u prva četiri mjeseca ukupno smanjila za 7,4 posto na godišnjoj razini. Taj je trend iznenadio sve ekonomske analitičare koje je anketirala Hina, jer su previđali njezin upola blaži pad. Smanjenje su zabilježila gotovo sva industrijska područja, a posebno vađenje nafte i plina, prerađivačka industrija i energetika, prema analitičarima Raiffeisen banke.
– Unutar prerađivačke industrije, najdulji silazni trend bilježe proizvodnja tekstila, računala, elektroničkih i optičkih proizvoda. Oni padaju od početka prošle godine. Naftni proizvodi pad bilježe deset mjeseci za redom, proizvodnja metala osam, a brodogradnja šest mjeseci, upozorava HGK u »Gospodarskim kretanjima« za travanj. Proizvodnja slabi zbog usporavanja gospodarstva u EU te zbog nagomilanih strukturnih problema domaće industrije, a sve to potpomognuto je padom domaće potražnje, smatraju analitičari RBA.
Tako dramatične podatke o padu industrijske proizvodnje Hrvatska nije zabilježila još od 2009., najteže krizne godine, kad je potonula 9,2 posto. Sljedeće, 2010. godine industrijska je proizvodnja pala dodatnih 1,4 posto, a prošle godine još 1,2 posto, prema podacima HGK. Nije teško izračunati da je hrvatska industrijska proizvodnja danas za petinu manja nego prije krize.
Dok se čeka da Državni zavod za statistiku objavi podatke o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju ove godine, a učinit će to do kraja tjedna, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić prognozirao je da će pad gospodarstva u prvom kvartalu biti između jedan i tri posto, a podatak o padu industrijske proizvodnje daje mu za pravo.
– Prvo tromjesečje imati ćemo pad između jedan i tri posto. Pred nama je napor da se pokrenemo. Naš cilj je završiti godinu iznad 0,8 posto, a ne s padom od dva posto kako govore prognoze, kazao je Čačić u Saboru nakon svečane sjednice povodom 20. obljetnice ulaska Hrvatske u UN. Čačić kaže da je Vladin cilj da se osam milijardi kuna kredita kojeg zajednički odobravaju poslovne banke i HBOR plasira u gospodarstvo, ali napominje da to neće biti nimalo lako obzirom da su brojne tvrtke na koljenima.
Guverner Željko Rohatinski nije optimist kao Čačić, pa je kazao da osim pada u prvom kvartalu neće biti bolji ni drugi kvartal, te da se oživljavanje očekuje tek u drugom dijelu godine, ali da to neće biti dovoljno da se ostvari rast od 0,8 posto.
– Bojim se da to u ovoj godini nije ostvarivo, ali nije jedino to bitno, bitno je stvoriti temelj za budući rast kazao je guverner.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić poručio je da se Vlada bori da u drugoj polovici godine preokrene negativni trend, a kao veliki problem vidi poslovni pesimizam koji je zahvatio zemlju posljednjih godina i tu nije došlo do preokreta.
– Država će odigrati ključnu ulogu ali bez privatnog sektora taj preokret se neće odigrati. U privatnom sektoru ima snage, ali i pesimizma i straha i to je problem. Sve je zakočeno i ljudi se ustežu od investiranja, objasnio je Grčić. Dodao je i da Vlada mora odraditi reforme do kraja pa i po cijenu gubitka popularnosti, jer sadašnja situacija zahtjeva žrtve.