Vlada će u javni dug morati uračunati i obveze HAC-a
NIJE GRČKA, ALI…
Javni će dug porasti kada se u njega uključe obveze HAC-a i projekata iz javno-privatnog partnerstva
(GLAS SLAVONIJE) ZAGREB – Predsjednik Vlade Zoran Milanović poručio je Nijemcima da ne trebaju strahovati od toga da bi milijarde eura njihovog novca mogle otići na spašavanje Hrvatske nakon njezina ulaska u Europsku uniju. “Nećemo vas koštati ništa. Čak i ako doživimo kolaps, što sigurno nećemo, to će biti naš problem, a ne njemačkih poreznih obveznika. Hrvatska zasigurno nije vrt ruža, ali definitivno nije ni Grčka”, kazao je Milanović u intervju njemačkom Focusu.
“Kreativna” Grčka
Hrvatska nije, bar prema službenoj statistici, Grčka ako se uspoređuje visina javnog duga što je tu zemlju gurnulo u probleme. Grčki je javni dug veći od 300 milijardi eura, odnosno procjenjuje se na 170 posto BDP-a. Kad je Grčka postala europski slučaj njezin je javni dug bio “tek” 120 posto BDP-a. Hrvatski je javni dug ispod 60 posto BDP-a, odnosno krajem prošle godine bio je nešto veći od 53 posto BDP-a i iznosio je 177 milijardi kuna, što je oko 24 milijarde eura. No, već ove jeseni, odnosno najkasnije do kraja godine Europska komisija, odnosno Eurostat u suradnji s hrvatskim Ministarstvom financija objavit će visinu hrvatskog javnog duga i deficita državnog proračuna za nekoliko posljednjih godina po obračunskim pravilima koja vrijede za sve u EU. Tada će se vidjeti i je li Hrvatska, poput Grčke, bila kreativna i je li prikazivala nižim javni dug nego što je on doista bio. Teško da je na tom polju Grcima itko ravan, no i u Hrvatskoj se proteklih dvadesetak godina posezalo za različitim metodama obračuna, deficita i javnog duga. Malo se, pojednostavljeno rečeno, koristio “obračunski” model, što znači da su se prihodi i rashodi prikazivali u godini kad je obaveza nastala, a malo gotovinska metoda, odnosno prikazivanje rashoda i prihoda u godini kada su doista plaćeni. Tako je svaka nova vlada govorila o skrivenim dugovima svojih prethodnika, koje treba uključiti u javni dug. U prilog tomu da će Eurostatova metoda pokazati nešto drukčije podatke od onih kojima se barata u Hrvatskoj govore i nedavne izjave ministra financija Slavka Linića koji je govorio o tome da se Hrvatska već opasno približila javnom dugu od 60 posto BDP-a i optužio je bivšu vlast da im je ostavila 20 milijardi skrivenih dugova.
Prije desetak dana Vlada se zadužila za oko 3,3 milijarde kuna kako bi platila obveze u zdravstvu i to postaje javni dug, kao i više od devet milijardi kuna kredita što su ih podigla brodogradilišta. Državna revizija u svom je svibanjskom izvješću ustanovila da je Vlada 2012. godine u javni dug preuzela i dugoročni kredit KBC-a Zagreb u iznosu 1,12 milijardi kuna te 2,33 milijarde kuna kredita podignutih za otplatu duga umirovljenicima, iako je taj dug trebao biti isplaćen iz dionica što ih je država prenijela Umirovljeničkom fondu.
U opasnoj zoni
Tko zna koliko će još tih obveza biti prikazano kao javni dug. Hrvatska već godinama ima imidž zemlje u kojoj javni dug i deficit ne odgovaraju stvarnosti. Pravo stanje deficita u svim prethodnim godinama, ali i visine javnog duga dobit ćemo kad Europska komisija objavi svoje podatke. Pored obveza o kojima se govori posljednjih mjeseci, u javni dug će se ukjučiti i sve obveze što ih je država na sebe preuzela kroz javno-privatno partnerstvo. Tu su i obveze HAC-a i Autoceste Zagreb – Rijeka, koje nisu u konsolidiranom proračunu za razliku od HC-a, ali će ih Vlada morati uključiti, ako ništa drugo jer će kroz monetizaciju njihove kredite za koje je bila jamac preuzeti u javni dug, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Obračun Europske komisije za sve tranzicijske zemlje koje su postale članice Unije pokazao je da je njihov javni dug znatno veći od onog što su ga same prikazivale. Lovrinčević kaže kako se na osnovi toga iskustva može zaključiti da bi hrvatski javni dug mogao na kraju biti i do 80 posto BDP-a, što znači da Hrvatska neće zadovoljiti kriteriji iz Maastrichta, niti pravila fiskalne odgovornosti. Vjeruje da će taj obračun pokazati i da su deficiti proračuna u svim prethodnim godinama, pa tako i u prošloj, bili veći od prikazanih. “Hrvatska će se tako naći otprilike u razinama zemalja poput Mađarske, u prilično opasnoj zoni. Dug od 80 posto opasan je za zemlju koja u sljedećim godinama ne može očekivati da će se približiti rastu koji bi joj osigurao financiranje kamata na taj javni dug”, upozorava Lovrinčević.
Jagoda MARIĆ