UZ DUGA PRIJELAZNA RAZDOBLJA MNOGE EUROPSKE ZEMLJE POVEĆALE RADNU
DOB NA 67 GODINA. SVJETSKA BANKA SUGERIRA HRVATSKOJ ISTO KAKO BI SMANJILA TROŠAK MIROVINA
U Hrvatskoj zasad 7740 zaposlenih starijih od 65 godina, što je samo pola posto od svih koji rade.
Piše: Ljubica Gatarić (VEČERNJI LIST) – Žene rođene 1965. godine bit će prva generacija Hrvatica koje će u redovnu mirovinu sa 65 godina života. Sve do 2030. godine traje prijelazno razdoblje u kojemu se radni vijek žena godišnje povećava za tri mjeseca dok se ne izjednači s muškarcima. Čim istekne to razdoblje, velike su šanse da će ga naslijediti drugo – dizanje dobi za mirovinu na 67 ili 70 godina života, što je sad opći trend u Europi.
Tako je premijer bogate Švedske Fredrik Reinfeld zagolicao nedavno javnost prijedlogom da se u toj skandinavskoj državi radi do 75., a rasprava na tu temu otvorena je i u Hrvatskoj, gdje Vlada priprema malu mirovinsku reformu. Ministar rada Mirando Mrsić kaže da tijekom krize Vlada neće povećavati radnu dob, dok Svjetska banka u prvi plan ističe sve veće troškove za stariju populaciju, na koje bi se trebalo utjecati radom do 67. godine. Hrvatski propisi uglavnom potiču rano umirovljenje, a posljednji podaci mirovinskog zavoda pokazuju da Hrvatska ima 7740 zaposlenih sa 65 i više godina života, što je 0,5 posto ukupnog broja zaposlenih.
Tek potkraj 2010. godine donesen je zakon koji stimulira rad nakon 65. godine dodatnim povećanjem mirovine za 0,15 posto za svaki mjesec rada. Na taj način mirovina se za pet godina kasnijeg umirovljenja može povećati 9 posto. Sveučilišni profesori, liječnici, suci i dio menadžerskog kadra ulaze u krug ljudi koji se zadržavaju na radnom mjestu i nakon što steknu formalni uvjet za mirovinu. Iz popisa stanovništva 2001. godine vidi se da je prije deset godina Hrvatska imala 32.590 zaposlenih starijih od 66 godina.
Loše prognoze
Među njima su dominirali zaposleni u poljoprivredi i ribarstvu – 28.000 – pa se može pretpostaviti da se radilo o ljudima koji u to vrijeme nisu imali minimalan staž za mirovinu te su ga dodatno uplaćivali. Što se u međuvremenu promijenilo pokazat će rezultati popisa iz prošle godine.
– U nekim zanimanjima posla za starije ljude jednostavno nema. Eurostat je na osnovi statistike oboljelih izračunao da Hrvati u prosjeku imaju samo 6,4 zdravih godina života nakon što dosegnu 65., za razliku od stanovnika zapadnih zemalja koji nakon 65. imaju 12 zdravih godina – kaže demograf Anđelko Akrap.
Dodatni je problem za one koji žele i mogu raditi u starijoj dobi i to što Hrvatska tijekom 20. stoljeća ni u jednom razdoblju nije uspjela zaposliti svoje stanovništvo. Procjene ni za 21. stoljeće nisu bolje, bez obzira na to što se očekuje značajno smanjenje radno sposobnog stanovništva.
– Mladih će biti manje, a stariji neće biti dovoljno zdravi da kompenziraju negativne učinke demografskog starenja – ističe dr. Akrap.
Jovanović: Ne tjeramo starije nego štitimo mlađe znanstvenike
– Želimo potaknuti kadrovsku obnovu institucija koje su nekritički koristile produljenje radnog odnosa do 70., za iznimne znanstvenike. Jednom broju znanstvenih novaka istječu ugovori o radu, a sveučilišta i instituti nemaju radna mjesta. Nedopustivo je da najobrazovaniji mladi doktori znanosti ostanu bez posla nakon što su u školovanje uložili puno truda i vremena, a država im je financirala obrazovanje. Govori se da Ministarstvo ukida mogućnost rada na sveučilištu starijima od 65, a istina je da želimo otvoriti prostor za zapošljavanje kvalitetnih mladih da ne idu u inozemstvo. Osim toga, stariji od 65 godina i dalje mogu raditi ako je novac za plaće osiguran kroz projekte ili iz prihoda fakulteta. Ostat će oni najbolji, neovisno o dobi, jer zakon ukida i starosnu granicu koja je bila 70 godina – komentira ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović.