HRVATSKA U NOVOJ RECESIJI
Dogodine bi rast BDP-a mogao biti 1,3 posto, naravno, mjereno u odnosu na ovogodišnji pad.
Autor: PolitikaPlus – Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u ovoj godini očekuju smanjenje gospodarskih aktivnosti od 1,6 posto, dok bi u 2013. rast BDP-a mogao iznositi 1,3 posto, a ponajviše zbog poskupljenja energije u ovoj godini očekuju da bi inflacija mogla porasti na 3,2 posto, koja bi se u 2013. mogla smanjiti na 2,6 posto. Realni BDP Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine osjetno smanjen u odnosu na kraj prošle godine, kada je također zabilježen njegov pad, pa je hrvatsko gospodarstvo, nakon kratkotrajnog i slabog oporavka sredinom prethodne godine, ponovo zakoračilo u recesiju, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
“U nastavku 2012. u Hrvatskoj se očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti na osnovi jačanja izvoza i investicija. Ipak, na razini cijele godine realni BDP mogao bi se smanjiti za 1,6 posto”, najnovija je procjena HNB-a.
To je nepovoljnije od ranije procjene središnje banke koja je još sredinom svibnja ove godine izlazila s projekcijom pada BDP-a od oko 1 posto.
U najnovijem Biltenu analitičari HNB-a procjenjuju da bi u 2013. rast BDP-a tijekom godine mogao biti kontinuiran i relativno stabilan, uz godišnju stopu promjene od 1,3 posto. Naravno, uvijek treba istaknuti da će taj rast biti mjeren u odnosu na ovogodišnji pad. Što on bude dublji, to će realni rast u 2013. biti niži.
Prema procjenama analitičara središnje banke, ukupni fiskalni manjak opće države u 2012. mogao bi iznositi 4,6 posto projiciranog BDP-a, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u 2011. godine, dok u 2013. očekuju njegovo blago povećanje (na 4,7 posto BDP-a).
Upozoravaju i da će u obje godine trebati provesti dodatne reforme kako bi se zadovoljile odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Procjenjuju i da će javni dug nastaviti snažno rasti te bi na kraju 2012. mogao iznositi 51,7 posto BDP-a, u odnosu na 45,7 posto krajem 2011. Preuzimanje dugova brodogradilišta u javni dug tomu će pridonijeti s oko 2,7 postotnih bodova BDP-a, navode analitičari HNB-a koji procjenjuju da bi u 2013. javni dug mogao dosegnuti 54,6 posto BDP-a.
Upozoravaju i da su se nepovoljna kretanja na tržištu rada nastavila i u prvim mjesecima ove godine te procjenjuju da bi prosječna stopa registrirane nezaposlenosti mogla tijekom 2012. dosegnuti gotovo 19 posto, a međunarodno usporediva anketna stopa kretati se oko 14 posto.
Također očekuju da bi prosječne plaće ove godine mogle blago porasti u nominalnim iznosima, ali bi se realne neto plaće, s obzirom na očekivano kretanje cijena, trebale blago smanjiti na godišnjoj razini, a slična kretanja očekuju i u 2013.
“Monetarna politika HNB-a bit će usmjerena i u budućnosti na održavanje svoga osnovnog cilja – stabilnosti cijena i, povezano s njime, stabilnosti tečaja. Banka će nastaviti podržavati i visoku kunsku likvidnost domaćega bankovnog sustava, čime nastoji utjecati na uvjete financiranja na domaćem tržištu. Spuštanjem stope obvezne pričuve u svibnju središnja je banka dala svoj prilog uspostavi modela povoljnijeg financiranja poduzeća u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama. Ipak, dosezi ekspanzivnog usmjerenja monetarne politike u poticanju kreditnog rasta krajnje su ograničeni, što pokazuju i recentna iskustva”, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a.