Autor: Ivana Tarnaj
(LIDER) – Dva su poslodavca radila na velikom gradilištu u Frankfurtu. Jedan iz Hrvatske, drugi iz Poljske. Oba su morala poštovati stroga pravila sigurnosti rada na gradilištu i oba su morala uredno radnicima isplaćivati plaće, pokriti radniku troškove, sukladno važećim ugovorima o radu. A onda je na “bauštelu” došla inspekcija.
-Njemački inspektori na tečnom poljskom i hrvatskom jeziku porazgovarali su s radnicima. Utvrdili su nepravilnosti. Hrvat je ispoštovao sve zakone i nije bilo prigovora radnika. Poljaci su se požalili da im poslodavac nije isplatio plaće, zbog čega su mnogi na posao išli čak i gladni, priča je jednog “bauštelaca” koji je gradio zgradu Svjetske banke u Frankfurtu.
-Idući dan na gradilištu nije bilo niti jednog Poljaka. Radovi su obustavljeni, dok nisu došli novi radnici, kaže građevinski radnik koji je želio ostati anoniman.
Naknadno je doznao da su njemački inspektori, zbog neisplate plaća poljskim radnicima poljskom vlasniku “stisnuli” drakonski visoku novčanu kaznu. Osim toga, Poljaku su inspektori na nekoliko godina zabranili da radi bilo gdje u Njemačkoj!
Prema podacima Porezne uprave, objavljenima 23. 08. 2017. godine, u Hrvatskoj 1556 poslodavaca (fizičke i pravne osobe) svojim radnicima ne isplaćuje plaće. To znači kako čak 5964 ljudi nije primilo niti kune za svoj rad. Porezna je objavila imena i prezimena, nazive firmi koje ne isplaćuju plaće, ali čini se kako to nije imalo učinka da se takva praksa u našoj zemlji svede na minimum.
Iako je neisplata plaća radnicima u Hrvatskoj kazneno djelo, frapantan je podatak da od 2015. do ožujka ove, 2017. godine, zbog neisplate plaća niti jedan poslodavac nije završio u zatvoru. A presuda je bilo i to 99, od čega 76 pravomoćnih.Inače, za kazneno djelo neisplate dijela ili cijele plaće zapriječena je kazna zatvora do tri godine, ali Kazneni zakon predviđa i da se počinitelj može osloboditi kazne ako naknadno isplati plaće.
Ovotjedni Fight Club bavi se, dakle, temom trebamo li postupati poput njemačkih inspektora i svima koji ne plaćaju radnike zabraniti rad u našoj zemlji?
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Podržavam ideju da se onim poslodavcima koji ne isplaćuju plaće zabrani rad u Hrvatskoj.
– Odmah moram reći kako je statistika Porezne uprave o tome koliko poslodavaca ne isplaćuje plaće, kao i broj ljudi koji nisu primili plaću, nije u potpunosti točna. Naime, Porezna prati samo one koji nisu dobili tri uzastopne plaće, ali ne i one kojima nije isplaćena jedna ili dvije plaće. Osim toga, nisu uračunati oni koji nisu primili nekoliko plaća, prije nego se počelo pratiti neisplatu plaća. Broj ljudi koji u Hrvatskoj nisu plaćeni za svoj rad je, stoga, osjetno veći, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Sever.
Sever smatra da su rezultati sudskih postupaka zbog neisplate plaća očekivani.
– Način na koji je formuliran zakon, članak, kojim se regulira to pitanje, pojednostavljeno, propisuje da se u takvim postupcima poslodavcu treba dokazati kako je sebi nešto platio ili namirio, a radnike zanemario i stavio u drugi plan. Sama definicija članka kojim je neisplata plaće kazneno djelo, sugerirala nam je upravo takav ishod sudskih postupaka, dakle, gotovo nemoguće dokazati na sudu.
S obzirom na to Sever podržava zabranu rada onim poslodavcima koji ne isplaćuju plaće.
– Donekle mogu uvažiti argumente gospodina Savića kako postoje objektivni razlozi zašto ponekad dolazi do kašnjenja u isplati plaća, ali zašto bi radnici trebali imati razumijevanja za poslodavca koji za njih razumijevanja nema? Zabrana rada drastična je kazna, ali kada bi se počela primjenjivati, javno i svima na primjer, uvjeren sam kako bi konačno primorala poslodavce da shvate kako je isplata plaća prioritet svake tvrtke, pa tako i njihove. Primjer iz Njemačke nas upravo tome uči. Dakako, država bi trebala biti prva koja će uvesti reda u sustav međusobnih plaćanja, skratiti rokove isplate i krenuti od sebe.
Navodi i kako je u velikom broju tih sudskih postupaka jedan od glavnih argumenata zašto poslodavac nije isplatio plaće radnicima bio taj što njemu država, koja je bila naručitelj, nije isplatila na vrijeme.
– U Hrvatskoj apelirati na savjest nema nikakvog učinka. Neovisno o posljedicama, poslodavce koji ne isplaćuju plaće treba drakonski kazniti i još k tome, treba uvesti puno jači, vrlo strog model kažnjavanja, ali država mora prvo krenuti od sebe, zaključuje Sever.
Zvonimir Savić, analitičar HGK
U Hrvatskoj nije moguće provesti takav oblik kazne.
– Zagovornik sam strogog kažnjavanja poslodavaca koji ne ispunjavaju svoje obveze prema državi, dobavljačima i, pogotovo, prema radnicima. Međutim, u ovom primjeru iz Njemačke, moram reći kako smatram da zabranu rada poslodavcima koji ne isplaćuju plaće u Hrvatskoj nije lako provesti. Njemačka je zemlja koja, zbog veličine svojeg gospodarstva, lako može pronaći nove radnike, novu tvrtku da relativno brzo preuzme posao ove koja nije poštovala zakone. U Njemačkoj je veća fluktuacija kapitala, veća mobilnost radne snage, lakše je pronaći supstitute. Nijemci će izgnati iz svoje zemlje i zabraniti rad svakom radniku kojeg zateknu i da radi bez radne dozvole i to je uredu. Time država šalje jasnu poruku kako štiti one koji rade legalno, kao i što će se dogoditi onima koji pokušaju raditi ilegalno, kažedirektor Sektora za ekonomske analize HGK Zvonimir Savić te nastavlja:
– U Hrvatskoj je, međutim, situacija bitno različita pa, stoga, treba biti realan. Hrvatska je malo tržište. U građevini nedostaje radne snage. Ja bih volio da smo i mi u situaciji u kakvoj je Njemačka, ali u Hrvatskoj nije tako jednostavno zamijeniti izvođača radova ili naručitelja. Tu su dugotrajni postupci javne nabave, deficit radne snage, čitav niz okolnosti zbog kojih je vrlo teško primijeniti ovakve stroge kazne. Primjera ima na sve strane. Primjerice, tvrtka Viadukt, prije nego je otišla u stečaj, očajnički je tražila radnike, uvozila iz BiH, ali oskudne kvote i sve ostalo rezultirali su neuspjehom.
Osim toga, Savić navodi kako postoje objektivni razlozi zašto ponekad odlazi do prekida ili usporavanja “cash flowa”. – Svi koji su poslovali s Rusijom, nakon uvođenja sankcija toj zemlji, upravo su to iskusili. Plaće su kasnile po 2-3 mjeseca. Također, imali smo primjer radnika iz Coca Cole, koji su pristali da im se svima smanji plaća, kako ne bi bilo otkaza. Kažem, postoje situacije kada zbog objektivnih razloga poslodavci nisu u stanju isplatiti plaću na vrijeme, ali ako je neisplata neobjektivna, onda to treba strogo kažnjavati. Zabraniti rad na teritoriju Hrvatske? Postoji zakonska mogućnost, koja kaže, ako ne podmiriš sve svoje obaveze prema državi i dobavljačima, ne možeš otvoriti novu firmu. Bilo bi dobro da se ta obveza odnosi i na plaće radnicima, tvrdi Savić.
Očekujemo i Vaš glas! Kliknite na “Za” ili “Protiv” ovisno o autorom čije stajalište podupirete. Glasanje će biti aktivno do: 07.09.2017 12:00