Piše: Ivana Miković (Index.hr) HRVATSKA – po prvi put u posljednje dvije godine ima manje od 300 tisuća nezaposlenih? Nažalost, službeni podaci kojima se hvale vladajući daleko su od istine. Ne, Hrvatska nije bez da je itko prstom maknuo nekim čudom preko noći doživjela gospodarski procvat i eksploziju na tržištu rada – realna brojka onih “u najboljim godinama” koji su bez posla čak je i usprkos sezonskim zapošljavanjima znatno veća i premašuje 600 tisuća ljudi.
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi (ARS) za tromjesečno razdoblje od siječnja do ožujka 2014. koju je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, od 4,3 milijuna Hrvata zaposleno ih je oko 1,5 milijuna. Valja naglasiti kako se anketno zaposlenima smatraju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i način plaćanja za obavljeni rad. Navedena brojka od 1,5 milijuna zaposlenih tako ne odražava realno stanje zaposlenosti na tržištu rada. Službeni podaci o zaposlenosti za svibanj 2014. govore o 1,35 milijuna zaposlenih. Tu se dolazi do broja od oko 150 tisuća onih koji rade povremene poslove ili rade na crno.
Ove su godine rezultati Ankete o radnoj snazi ipak nešto realniji u odnosu na dosadašnje jer se uskladilo podatke i metodologiju s kriterijima EU, odnosno promijenilo uzorak (napravljen je temeljem popisa stanovništva iz 2011. godine, dok se raniji bazirao na zastarjelim podacima prema popisu stanovništva iz 2001. godine). Zbog usklađivanja uzorka dobio se fiktivni skok od oko 140 tisuća zaposlenih te pad broja neaktivnih od oko 450 tisuća ljudi. No, kad se prošlogodišnje podatke uskladilo s novim uzorkom pokazalo se da je broj anketno zaposlenih u rangu prošlogodišnjeg prosjeka, a broj neaktivnih smanjen za svega oko 50 tisuća ljudi.
Kad se od ukupnog broja stanovnika oduzme 1,5 milijuna ljudi koji su izjavili da rade, oko 1,2 milijuna umirovljenika (podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za svibanj 2014. godine), 0,3 milijuna nezaposlenih koliko ih ovih dana službeno evidentira Hrvatski zavod za zapošljavanje te oko milijun djece, srednjoškolaca i studenata, dođe se do brojke od oko 300 tisuća Hrvata koji su van svih službenih evidencija. Riječ je o onima koji su izgubili pravo biti prijavljeni na burzi pa ih se ne evidentira kao nezaposlene te onima koji su odustali od svake potrage za poslom, odnosno ne žele raditi.
Kako se “uljepšavaju” brojke HZZ-a
Osim što u ljetnim mjesecima službeni broj nezaposlenih evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uljepšaju sezonska zapošljavanja, brojke dodatno uljepšavaju slanja nezaposlenih na stručna osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te brisanja s burze “zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.”.
A kako posljednjih godina izgledaju kretanja na tržištu rada? Zbog krize su izgubljena mnoga radna mjesta, a nova se otvaraju “na kapaljku”. Godišnje se na burzu prijavi preko 300 tisuća novih ljudi, oko 200 tisuća evidentiranih na burzi godišnje uspije (bar privremeno) naći posao, a više od 100 tisuća ljudi godišnje se briše iz evidencije. Mnogo je i onih koji su shvatili da u Hrvatskoj, koja je ušla u već šestu godinu recesije zaredom, nema nade u bolje dane pa su posao odlučili potražiti van granica Lijepe naše.
U prvih šest mjeseci ove godine je, prema podacima HZZ-a, na burzi evidentirano 135 tisuća novoprijavljenih nezaposlenih, 130 tisuća ljudi s burze je uspjelo pronaći posao, a preko 60 tisuća ih je izbrisano s evidencije.
Upravo zato je u Hrvatskoj moguća bizarna statistička situacija prema kojoj se istovremeno smanjuju i zaposlenost i nezaposlenost – umjesto da zaposlenost raste s padom nezaposlenosti, dok se vladajući hvale kako Hrvatska po prvi put u posljednje dvije godine ima manje od 300 tisuća nezaposlenih, zaposlenost je, prema svibanjskim podacima, već šestu godinu zaredom u padu.