ETUC/NHS – Posljednji podatci pokazuju kako je u Europskoj uniji danas 3.3 milijuna radnika manje koji koriste prava iz kolektivnih ugovora, nego li početkom ovog stoljeća. Od 2000. godine pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima pala je u 22 od 27 država članica EU kao rezultat ciljanih politika država članica i uz odobrenje Europske komisije, često zbog pogrešnog mišljenja da su više razine kolektivnog pregovaranje loše za gospodarstvo. Podatci govore suprotno. Snažni sustavi kolektivnog pregovaranja doprinose višim plaćama i boljim radnim uvjetima, kao i pravednijem društvu i boljim ekonomskim rezultatima.
Najveći pad u pokrivenosti kolektivnim ugovorima je u Rumunjskoj (sa 100 posto na 23 posto), Grčkoj (sa 100 posto na 25 posto), i Bugarskoj (sa 56 posto na 23 posto), temeljem podataka Sveučilišta u Amsterdamu.
Podatci također pokazuju i pad pokrivenosti broja radnika u 9 od 15 država za koje su dostupni podatci, uključujući Grčku (-1.2 milijuna), Njemačku (-884 tisuća) i Mađarsku (-439 tisuća). Sada je među državama članicama EU prisutna ogromna razlika u pokrivenosti kolektivnim ugovorima, od samo 7 posto radnika u Litvi do 98 posto u Austriji.
ETUC naglašava ove podatke upravo u vrijeme kada Europska komisija provodi savjetovanje o pravednim minimalnim plaćama. U prvoj fazi savjetovanja Europska komisija kaže kako je kolektivno pregovaranje ključni element socijalne tržišne ekonomije koju promiče EU i snažan je temelj za utvrđivanje dobrih plaća.
ETUC vjeruje kako Komisija mora iskoristiti svoju inicijativu o pravednim minimalnim plaćama kako bi zaštitila kolektivno pregovaranje tamo gdje je već visoka pokrivenost te ga proširila gdje je pokrivenost niska s ciljem smanjivanja nejednakosti, poboljšanja radnih uvjeta i povećanja proizvodnosti.
Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a izjavila je: „Podizanje zakonske minimalne plaće je minimum potreban kako bi se ljude izdiglo iznad praga siromaštva , ali kolektivno pregovaranje je najbolji način kojim se osigurava da radnici dobiju istinski pravedan udio plaća, te da se suzbija razlika u plaćama među spolovima i osiguraju dobri uvjeti za nestandardne radnike.
Izostanak djelovanja država članica u promicanju radničkih prava i mogućnosti kolektivnog pregovaranja sprečava rast plaća. Niska razina kolektivnog pregovaranja znači i niže minimalne plaće – pravedne minimalne plaće mogu biti ostvarene u sustavima rada kojiimaju učinkovito kolektivno pregovaranje koje osigurava prikladnu pokrivenost.
Pozitivnim ocjenjujemo da je Europska komisija priznala da je kolektivno pregovaranje ključno za pravedno gospodarstvo. I sada je logično da mora promicati kolektivno pregovaranje naročito tamo gdje je razina pokrivenosti niska. Međutim, EU se ne bi trebala uplitati tamo gdje nema problema s kolektivnim pregovaranjem
Za početak, EU može uvjetovati da se 2 trilijuna eura (14 posto BDP-a) godišnje javne potrošnje na usluge, radove i nabave daje tvrtkama u kojima je sklopljen kolektivni ugovor”.