Jučer je pala odluka da se kasa javnih poduzeća, koja su lani poslovala s dobiti, isprazni za dodatnih 600 milijuna kuna * Foto: D. JELINEK
LALOVAC I GRČIĆ ODRADILI »DOMAĆU ZADAĆU« IZ BRUXELLESA NOVE MJERE ZA SMANJENJE PRORAČUNSKOG DEFICITA
VLADIN PAKET MJERA
U proračun će tako u ovoj godini od dobiti javnih poduzeća biti ukupno preneseno 1,6 milijardi kuna. Namjerno se išlo s višim fiskalnim naporom jer se očekuje da će Europska komisija prema nekim mjerama imati određene rezerve, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić
Gabrijela GALIĆ
(NOVI LIST) ZAGREB – Vlada je izradila dodatne mjere s ciljem smanjenja proračunskog deficita te će Europskoj komisiji dostaviti paket mjera ukupno teških 2,09 milijardi kuna. Odnosno, umjesto traženih dodatnih fiskalnih napora u iznosu od 0,4 posto BDP-a Vlada je pripremila mjere »teške« 0,634 posto BDP-a. Odnosno, mjerama se na rashodnoj strani proračuna očekuje efekt od 0,34 posto BDP-a ili 1,12 milijardi kuna, dok bi na prihodnoj strani proračuna efekt iznosio 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a. Prema riječima Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i EU fondova, namjerno se išlo s višim fiskalnim naporom jer se očekuje da će Europska komisija prema nekim mjerama imati određene rezerve. Primjerice, riječ je o dodatnom povlačenju dobiti iz javnih poduzeća.
Čvrsto prema EK-u
Naime, već je ovogodišnjim proračunom predviđeno da će se javnim poduzećima »uzeti« milijardu kuna dobiti, a jučer je pala odluka da se kasa javnih poduzeća, onih koja su poslovala s dobiti lani, isprazni za dodatnih 600 milijuna kuna. Ukupno će tako u proračun u ovoj godini od dobiti javnih poduzeća biti preneseno 1,6 miljardi kuna. Dodatno povlačenje dobiti iz javnih poduzeća uz povećanje trošarina na duhanske proizvode te gorivo dvije su prihodovne mjere. Ukupno je riječ o 970 milijuna dodatnih prihoda proračuna u ovoj godini (0,294 posto BDP-a) s obzirom da se od trošarina očekuje dodatnih 370 milijuna kuna do kraja godine.
Prema Grčićevim riječima, Vlada ide čvrsto prema Komisiji s dodatnim fiskalnim naporima. U okviru proračunskih rashoda ide se s novim limitima materijalnih troškova, subvencija i ostale nabave na čemu se namjerava uštedjeti dodatnih 463 milijuna kuna. Četiri izvanproračunska korisnika – Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO – trebaju napraviti dodatne uštede u ukupnom iznosu od 407 milijuna kuna, odnosno, svaki od tih izvanproračunskih korisnika treba uštediti oko stotinu milijuna kuna.
»Posebnom odlukom idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini«, veli Grčić. Prvenstveno se to odnosi na HŽ Infrastrukturu koja svoj deficit mora smanjiti za 200 milijuna kuna, te HAC od kojeg se očekuje smanjenje deficita za 50 milijuna kuna. Usporedo se radi i na prijedlogu mjera restrukturiranja javnih poduzeća u periodu od 2016. do 2018. godine. Grčić je podsjetio i da je ukupan dug javnih poduzeća i tvrtki od strateškog interesa (njih 48) na razini 65 milijardi kuna. No, dugovanja pet poduzeća – HAC-a, HAC-a ONC, HŽ Infrastrukture, ARZ-a, i HC-a – čine čak 45 milijardi kuna tog ukupnog duga. Ukupan dodatni napor na rashodovnoj strani, tako iznosi 1,120 milijardi kuna.
Plan reformi
Tim mjerama treba dodati i one koje će se naći u Nacionalnom planu reformi i koje bi u budućim razdobljima trebale utjecati na državne financije. Nastavlja se tako s planom oslobađanja gospodarstva od parafiskalnih nameta. Oni su u zadnje dvije godine smanjeni za 430 milijuna kuna, a plan je smanjiti ih za dodatnih 330 milijuna kuna, od čega, primjerice, na vodnim doprinosima 40 milijuna kuna, 50 milijuna kuna na parafiskalnim nametima u zdravstvu, 100-tinjak milijuna kuna na uporabi javnih cesta, 10-ak milijuna kuna na spomeničkoj renti, 30-ak milijuna kuna na nametima za ambalažu.
Kreće se i u projekt spajanja desetak agencija, ali i racionalizacija njihova poslovanja kao i plaća na čemu će se uštedjeti oko 500 milijuna kuna na godišnjoj razini. Potpredsjednik Vlade ističe kako su sve to ozbiljne strukturne reforme koje su, prije svega u interesu Hrvatske. Analiza poslovanja agencija pokazala je velika odstupanja u njihovu poslovanju, ali i nesrazmjer u korištenju imovine. Stoga će se uvesti standardi kada je riječ o materijalnim troškovima, kaže Boris Lalovac, ministar financija. Plan je da se rashodovni standardi s vremenom uvedu ne samo u agencije, već i javna poduzeća. Koliko će sve mjere koje Vlada planira provesti kroz kontrolu makroekonomskih neravnoteža i Nacionalni plan reformi, koji bi već ovaj tjedan mogao biti na Vladi, utjecati na proračunski deficit u ovoj godini ni Lalovac, ni Grčić nisu željeli predviđati. Računaju s gotovinskim deficitom od 12,5 milijardi kuna, a što se tiče obračunskog ne žele se zalijetati jer ne znaju što bi, primjerice, od jamstava moglo u njega ući. No, čini se da će u ovoj godini problem biti u HŽ-ovom Putničkom prijevozu, dok je lanjski deficit, primjerice podiglo i jamstvo HŽ-a Cargo. Ministri, međutim, navode kako očekuju da će deficit prema obračunskoj metodi biti nešto niži nego lani, a i država će polako početi planirati financije prema obračunskoj metodi Europske statistike.