Nakon tri godine neprekidnog članstva u istom fondu, prelazak u novi obavlja se bez naknade
A, B, C REFORMA – NOVIM ZAKONOM OTVORIT ĆE SE ŠIRA MOGUĆNOST IZBORA ZA OSIGURANIKE
Kategoriju fonda član mirovinskog društva može promijeniti bez naknade, ako ostaje u istom OMF-u. Međutim, iz rizičnijeg u manje rizični ili konzervativni fond neće se moći prelaziti bilo kada
Gabrijela GALIĆ (NOVI LIST) ZAGREB – »Novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, dakle obveznoj mirovinskoj štednji u drugom stupu, uvode se tri kategorije mirovinskih fondova prema rizičnosti kapitala u koji ulažu. Kako se predlaže, mirovinski fondovi će se prema članstvu i načelima ulaganja dijeliti u tri kategorije – A, B i C. To znači da će četiri obavezna mirovinska fonda (OMF) koja djeluju u Hrvatskoj od iduće godine doživjeti unutarnje promjene, pa će se svaki od njih imati tri različita portfelja. Pritom je fond A »najliberalniji« pa će se, primjerice, najmanje 30 posto neto vrijednosti imovine tog mirovinskog fonda ulagati u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Hrvatska, država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka neke od država članica OECD-a.
Najmanje 50 posto neto vrijednosti imovine nešto konzervativnijeg fonda B ulagat će se u u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, dok će u državne vrijednosnice najkonzervativniji fond C ulagati najmanje 70 posto neto vrijednosti svoje imovine.
Reforma mirovinskog tržišta na snagu bi trebala stupiti iduće godine. A nakon što je resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava prošli tjedan u javnu raspravu pustilo nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, od jučer su u javnoj raspravi još dva zakona koja reguliraju to područje. Do 23. listopada tako će zainteresirana javnost moći dati svoje primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o obveznim mirovinskim fondovima te Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Osim izmjena kada je riječ o rizičnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova, novom će se regulativom napokon urediti dokup mirovine. Dokup mirovine u Hrvatskoj se prakticira od 1990. godine, no do sada nije bio sustavno reguliran. Koristilo ga je na stotine poduzeća kao svojevrsno sredstvo zbrinjavanja viška radnika. Oni bi pristajali na prijevremeno umirovljenje, no ne bi bili »kažnjavani« nižom mirovinom jer im je poslodavac »dokupio« staž pa dio mirovinske rente primaju i preko Royal međugeneracijske solidarnosti, jedinog društva koje se u Hrvatskoj bavi dokupom mirovina.
Prijava REGOS-u
Kako će se raspoređivati osiguranici, obveznici individualne kapitalizirane štednje, nakon što se od iduće godine djelomično liberalizira ulaganje fondova? Osiguranik sam za sebe donosi odluku hoće li biti član mirovinskog fonda kategorije A, B ili C. Ako član mirovinskog fonda sam želi izabrati ili promijeniti mirovinski fond to će obaviti prijavom REGOS-u (središnjem registru osiguranika). No, zakonodavac predviđa određena ograničenja članstva. Tako radnik, koji je osiguran i u drugom mirovinskom stupu, i koji do odlaska u mirovinu treba raditi još 10 ili više godina, može biti član najrizičnijeg mirovinskog fonda, onog A kategorije. Ako mu je do odlaska u mirovinu ostalo pet ili više godina rada, može biti član nešto konzervativnijeg B mirovinskog fonda. Na dan kada osiguranik ispuni uvjet da do referentog dana (što je dan ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu) ima manje od pet godina, REGOS će ga automatski rasporediti u mirovinski fond kategorije C kojim upravlja isto mirovinsko društvo. Automatski prijenos osiguranika REGOS će obaviti i u slučaju da je članu mirovinskog fonda kategorije A, na dan kada mu dio ispunjenja starosnih uvjeta za mirovinu treba manje od 10 godina. Takvog osiguranika prebacit će se u B fond.
Oni koji tek ulaze u svijet rada prvi puta od iduće godine bit će dužni u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja njihovog obaveznog mirovinskog osiguranja, odabrati mirovinski fond određene kategorije. Sada su to dužni učiniti u roku od tri mjeseca. A ako sami ne odaberu fond u propisanom roku, REGOS će ih po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije B i to na način da se svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj osiguranika.
Po službenoj dužnosti
Kategoriju fonda, član mirovinskog društva može promijeniti bez naknade, ako ostaje u istom OMF-u. Međutim, iz rizičnijeg u manje rizični ili konzervativni fond neće moći prelaziti kad god poželi, već samo u godinama života koje su djeljive s brojem tri, odnosno »u godinama kada će član napuniti godine života koje su višekratnik broja tri«. A tu promjenu kategorije fonda, pritom, osiguranik treba napraviti u kalendarskom mjesecu rođenja. U slučaju prelaska iz jednog obaveznog mirovinskog fonda u drugi, izlazne naknade se ne mijenjaju u odnosu na sadašnje zakonodavno rješenje. Nakon tri godine neprekidnog članstva u istom fondu, prelazak u novi obavlja se bez naknade. No, ako OMF mijenja u prve tri godine članstva naknada se kreće od 0,2 do 0,8 posto iznosa na osobnom računu člana fonda.