SJEDNICA VLADE
Stranke bi tako ove godine trebale dobiti 47,3 milijunakunaili gotovo 8 milijuna manje nego je predviđeno proračunom. Obrat je to u odnosu na prvotno mišljenje Vlade budući da je u jučer objavljenim materijalima stajalo da će Vlada podržati da se utvrđivanje visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika veže uz ostvarenje poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, no da će se iznos postotka uskladiti prema osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu
(SLOBODNA DALMACIJA) – Vlada je na sjednici u srijedu donijela uredbe kojima se određuju kriteriji za odabir predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, i to putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije. Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, uredba kojom se uređuju kriteriji za odabir predsjednika i članova uprava donosi se jer je dosadašnja, iz listopada 2015., određivala da se čelni ljudi tih poduzeća biraju javnim natječajima uz posredovanje specijaliziranih agencija. Novom uredbom se, pak, određuje da se biraju ili putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije, koja se također o potrebi može odabrati na javnom natječaju. Uredbom, koja sadrži opće minimalne uvjete, nadležnosti i korake postupanja u provedbi javnog natječaja, odnosno izborom putem specijalizirane agencije, pojednostavljuje se i ubrzava se postupak odabira kandidata, kazao je Karamarko.
Samu odluku za koja trgovačka društva će se odabir kandidata provoditi posredstvom specijalizirane agencije donosit će vladino Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.
Među uvjetima koje kandidati za čelna mjesta u poduzećima od strateškog značaja za državu su završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke, najmanje 5 ili 10 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima, ovisno o veličini društava od strateškog i posebnog interesa za državu kao i nepostojanje sukoba interesa.
Slični se kriteriji određuju i za kandidate za članstvo u nadzornim odborima tih društava, među kojima će odabir provesti Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima te Vladi predložiti koga da imenuje.
Te su dvije uredbe bile dopunske točke dnevnog reda za današnju sjednicu Vlade, kao i dopuna očitovanja Ustavnom sudu u vezi s pokretanjem postupka izmjena, dopuna ili donošenja novog Obiteljskog zakona, za koji je zatraženo pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti.
Vlada je radi zahtjeva Ustavnoga suda prije dvadesetak dana osnovala radnu skupinu koja je, kako je izvijestila ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, zaključila da je sadašnji Obiteljski zakon neprimjenjiv, nedorađen i jako kompliciran te da treba izraditi novi.
Izvješće o upravljanju državnom imovinom u 2015.
Vlada je prihvatila i Izvješće o provedbi plana upravljanja državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji uz ostalo sadrži pojedinačna izvješća 56 trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa, sa sistematiziranim financijskim i drugim podacima o poslovanju. Prema tom izvješću, tijekom prošle godine donesene su odluke o prodaji za 28 trgovačkih društava na uređenom tržištu, 88 društava za prodaju javnim nadmetanjem te za ukupno 14 trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu.
Pri tome je ukupni prihod od prodaje dionica na uređenom tržištu iznosio 73,5 milijuna kuna, a od prodaje poslovnih udjela ili dionica 14 (od 88 oglašenih) društava 14,1 milijun kuna. Od oglašene prodaje dionica ili poslovnih udjela 14 društava u većinskom državnom vlasništvu, prihod je od prodaje u tri društva ostvaren u iznosu od 118,3 milijuna kuna.
Podaci iz izvješća uz ostalo pokazuju i da je ukupna bruto dobit trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku lani iznosila 2,95 milijardi kuna, a trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio 421,2 milijuna kuna. S druge strane, trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 posto i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, kumulativno su poslovala s gubitkom od 1,22 milijarde kuna.
Zajam za zaštitu od poplava
Vlada je, uz ostalo, prihvatila i prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora ozajmuizmeđu Republike Hrvatske i RazvojnebankeVijeća Europe za Projekt zaštite od poplava. Procijenjena vrijednost projekta, prema riječima ministra poljoprivrede Davora Romića, je 80 milijuna eura, uključujući PDV, od čega bi se 50 posto financiralo tim zajmom, a 50 posto iz izvornih prihoda Hrvatskihvoda.
Predviđena je provedba u razdoblju od 2015. do 2018. godine, s povlačenjem prve tranše u 2016. godini. Pretpostavljena dinamika povlačenja zajma je u tri jednake tranše od po 13,33 milijuna eura u razdoblju 2016. do 2018. godine, uz pretpostavljenu vrijednost kamatne stope od 0,26 posto. Ukupni trošak kamate iznosio bi oko 520 tisuća eura, odnosno nešto više od 4,05 milijuna kuna.
Projektom je planirano unaprijediti, obnoviti i dograditi postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se smanjili rizici od poplava širom Hrvatske i ostvarila viša razina zaštite stanovništva na prioritetnim riječnim slivovima, posebice na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području.
Od 1. svibnja ukinuo bi se ured bivšeg predsjednika Mesića
Izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti Vlada je u srijedu predložila Saboru da od 1. svibnja bivšem predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću „zbog trenutačnih gospodarskih uvjeta“ ukine trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok bi mu na teret državnog proračuna i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.
Prema sadašnjim odredbama zakona, Mesić može posebna prava predsjednika po prestanku obnašanja dužnosti koristiti trajno, dok drugi bivši predsjednici mogu ta prava uživati najviše pet godina, a Vlada sada predlaže da mu se ured ukine.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović ističe da su izmjene koje predlaže primjerene trenutnim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj, posebice uzevši u obzir da navedeni ured nema javno objavljeni učinak svoga poslovanja koji bi opravdao njegovo financiranje. Na taj bi se način u proračunu uštedjelo oko 600 tisuća kuna godišnje.
Mesić je bio predsjednik Republike u dva mandata, od 2000. do 2010. godine.
Ministrica je izvijestila i da Vlada prihvaća prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koje su predložili zastupnici Mosta, HSLS-a, BUZ-a i nezavisna zastupnica Gordana Rusak, kojim bi političke stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivale 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda.
Stranke bi tako ove godine trebale dobiti 47,3 milijuna kuna ili gotovo 8 milijuna manje nego je predviđeno proračunom.
Obrat je to u odnosu na prvotno mišljenje Vlade budući da je u jučer objavljenim materijalima stajalo da će Vlada podržati da se utvrđivanje visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika veže uz ostvarenje poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, no da će se iznos postotka uskladiti prema osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu.
Kako je u ovogodišnjem proračunu za političke stranke osigurano 55 milijuna kuna, što u odnosu na ostvarene porezne prihode iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. godinu predstavlja udio od 0,087 posto, u mišljenju Vlade stajalo je kako predlaže da se predloženi iznos postotka od 0,075 korigira na tih 0,087 posto.
Danas, pak, u mišljenju Vlade stoji da podržava prijedlog predlagatelja i stupanje zakona na snagu 1. lipnja.Čelnik Mosta Božo Petrov najavio je u srijedu prije aktualnog prijepodneva da će se nastaviti rezanje sredstava političkim strankama nakon što su u prvom koraku, amandmanom na predloženi državni proračun, sredstva za stranke spustili sa 63 na 55 milijuna kuna.
“To je bio prvi korak, u drugom će se iznos za stranke spustiti na 47 milijuna kuna”, najavio je potpredsjednik Vlade dodavši kako će se to učiniti prvom prilikom, najkasnije kod kreiranja državnog proračuna za iduću godinu.
Vlada je također u saborsku proceduru uputila i više prijedloga zakona kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU, među njima i zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim se osigurava rješavanje tih sporova putem Platforme za on-line rješavanje koja nudi jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino alternativno rješenje sporova koji nastaju isključivo iz prekograničnih on-line transakcija.
Tim bi se pridonijelo ujednačavanju prakse te povećanju povjerenja trgovaca i potrošača u jedinstveno tržište, obrazlažio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić.
Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa propisuju se, pak, maksimalne gornje granice međubankovnih naknada za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnihkartica. Međubankovna naknada za transakcije debitnim karticama ne smije tako po transakciji premašiti 0,2 posto vrijednosti transakcije, dok međubankovna naknada za transakcije kreditnom karticom ne smije po transakciji premašiti 0,3 posto vrijednosti transakcije, naveo je ministar financija Zdravko Marić.