EUROPSKA KOMISIJA OSMISLILA NOVI PROGRAM ZA NEET-SE
Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) – Hrvatskoj je odobreno više od 460 milijuna kuna za program zapošljavanja mladih, s tim da je u našoj zemlji dobna granica pomaknuta na 29 godina. Ta najranjivija skupina nezaposlenih mladih naziva se NEET-sima, što je skraćenica od engleskog »not employed, not in education and not in training«. Jedan od pet mladih ljudi na europskom tržištu rada ne može naći posao, dok je u Grčkoj i Španjolskoj taj podatak još porazniji jer jedna od dvije mlade osobe na tržištu rada ne može do posla. Stopa nezaposlenosti mladih na razini Europske unije iznosi 23,5 posto, odnosno bez posla je ukupno 5,6 milijuna mladih prema statističkim podacima iz rujna ove godine. Još je porazniji podatak da se čak 7,5 milijuna mladih u Europi u dobi od 15 do 24 godine ne nalazi u sustavu obrazovanja, nisu zaposleni niti polaze neki trening koji bi im omogućio lakši pristup poslu. Ta najranjivija skupina nezaposlenih mladih naziva se NEET-sima, što je skraćenica od engleskog »not employed, not in education and not in training«.
Veliki jaz
Iako nema države članice EU-a koja se ne suočava s problemom nezaposlenosti mladih jaz između Njemačke koja ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih od 7,7 posto i Grčke u kojoj je nezaposleno 57,3 posto mladih iznosi gotovo 50 postotnih bodova. Hrvatska je prema podacima europske statistike u samom vrhu zemalja koje se suočavaju s problemom nezaposlenosti mladih s udjelom od 52,8 posto (što je procjena na osnovu podataka iz Ankete o radnoj snazi za prva dva kvartala ove godine), a potom slijede Cipar s udjelom nezaposlenosti mladih od 43,9 posto, Italija sa stopom od 40,4 posto i Portugal sa stopom od 36,9 posto.
Kako mladi ne bi postali izgubljena generacija, Europska komisija osmislila program Garancija za mlade za koji je u razdoblju od 2014. do 2020. godine osigurano šest milijardi eura.
Prema podacima koje je objavila Europska komisija Hrvatskoj je privremeno odobreno 61,82 milijuna eura, odnosno više od 460 milijuna kuna za provedbu programa zapošljavanja mladih. Osnova europske incijative su mjere usmjerene na mlade u dobi od 15 do 24 godine, no otvorena je mogućnost da se sredstva koriste i za stariju mladu populaciju, odnosno za nezaposlene mlade do 29 godina. Hrvatska je jedna od zemalja koja svoju Garanciju za mlade proširuje na dobnu granicu do 29 godina, a program koji sadrži 11 mjera predstavljen je već s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Povratak otpisanih
Logika Garancije za mlade je jednostavna i svodi se na to da se mladima do 25 godine života osigura kvalitetan posao, nastavak školovanja, odnosno stažiranja ili naukovanja u roku od četiri mjeseca od trenutka kada su završili školovanje ili izgubili posao. Dakle, smisao je da im se mjerama na tržištu rada nađe posao koji odgovara njihovom obrazovanju, vještinama i iskustvu ili da steknu obrazovanje, vještine i iskustva koja će im povećati šanse na tržištu rada.
Cijeli koncept »povratka« potencijalno izgubljene generacije na tržište rada kreiran je na iskustvima Austrije i Finske, zemalja koje su dokazale da se ulaganje u mlade isplati. Primjerice, u Finskoj (sa stopom nezaposlenosti mladih od 20,2 posto i stopom nezaposlenosti NEET-sa od 8,6 posto) su ulaganja u mlade dovela do smanjenja nezaposlenosti među mlađom populacijom, a čak je 83,5 posto mladih koji su ušli u nezaposlenost u razdoblju od tri mjeseca pronašlo posao, upućeno je na vježbeničku praksu ili naukovanje, odnosno daljnje obrazovanje. Austrija, pak, ima nižu stopu nezaposlenosti mladih (8,7 posto te NEET-sa 6,5 posto).