Mrsić Zakon o radu dijeli na zakon za radno pravo i pregovore

Piše: Marina Šunjerga/VLM (VEČERNJI LIST) – Zakon o radu mogao bi se podijeliti na dva dijela, od kojih će jedan regulirati radno pravo, a drugi kolektivno pregovaranje. Ideja je to koja se rodila u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a izvori tvrde da je zastupa resorni ministar Mirando Mrsić.

Podjela zakona na dva dijela omogućila bi Vladi da kolektivno pregovaranje u potpunosti izdvoji od radnog prava, a intencija je omogućiti fleksibilnija pravila rada koja bi bila u skladu s potrebama tržišta. Zakon o radu neće se mijenjati tijekom 2012. jer vlada Zorana Milanovića ne želi naprečac donositi izmjene u ovom aktu. Jedina izmjena o kojoj se trenutačno govori jest članak 262. koji regulira pravo produljene primjene kolektivnih ugovora, ali iako je nužno na neki način natjerati sindikate za stol, Vlada neće potegnuti ni izmjenu toga članka ove godine. Većina kolektivnih ugovora u javnom sektoru ionako vrijedi do 2014. pa izmjena tog dijela ZOR-a ne bi donijela promjene u ovom mandatu. Zato će se izmjenama regulative pristupiti studiozno uz široku javnu raspravu, kojom će se nastojati artikulirati interes pojedinih skupina, ali i prilagoditi pravo stanju na tržištu. Pritom se očekuje regulacija honorarnog rada, olakšavanje rada sa skraćenom satnicom ili izjednačavanje pozicije slobodnih zanimanja sa stalno zaposlenima. Kao jedna od nelogičnosti uočena je obveza plaćanja punog iznosa doprinosa za radnike koji rade polovicu radnog vremena. U zemljama Europske unije, naročito u Nizozemskoj, rad sa skraćenom satnicom razvijen je do te mjere da se, radeći u nekoliko tvrtki, može ostvariti puna satnica, što je u pojedinim zanimanjima gotovo nemoguće bez visokih troškova poslodavca. U izmjene ZOR-a najvjerojatnije bi se išlo tijekom 2013.

U međuvremenu Vlada će donijeti Zakon o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata. Najava tog akta izazvala je buru među sindikatima, ali prema informacijama kojima raspolaže Večernji list, dogovor je o zakonu postignut. Riječ je o propisu koji će pobliže definirati ulogu i obveze socijalnih partnera, a jedna od bitnih odrednica jest da se kolektivni ugovori neće moći sklopiti bez potpisa sindikata koji zastupa najveći broj zaposlenika. Uz izmjene Zakona o beneficiranom radnom stažu i intenzivne pregovore sa sindikatima o zamrzavanju božićnice i regresa za tekuću godinu, Mrsićevo ministarstvo imat će pune ruke posla.

Država nije u proračunu predvidjela novac za poštovanje tih prava, a pregovori počinju s državnim službenicima najkasnije za 15 dana. Na stolu je sve osim plaća i radnih mjesta, a najvjerojatnije neće biti ukinuta ni naknada za prijevoz. Otkazi i izmjena regulative o plaćama javnih i državnih službenika pričekat će 2013. kada se očekuje i završetak projekta Registra javnih službenika, kojim bi nadležni trebali dobiti uvid u broj i strukturu zaposlenih. Ujedinit će se sustav plaća i omogućiti njihova analiza.

Kolektivni ugovori u javnim službama uglavnom traju do 2014., a najdulje će u primjeni biti onaj zaposlenika zdravstva, koji istječe potkraj 2015. Vladu bi ispunjavanje tog ugovora stajalo povećanja troškova za zdravstvo od 800 milijuna kuna u tekućoj godini te 1,5 milijardi kuna u 2013. godini. To je jedan od primjera zašto se kreće u reviziju svih potpisanih kolektivnih ugovora, za koje više nema novca. Analizom ugovora utvrdilo se da su sindikati tempirali potpise ugovora za kraj mandata Vlade kako bi izborili bolju poziciju. Tu će praksu pregovaranja pod pritiskom skorašnjih izbora Vlada nastojati prekinuti. Državnim i javnim službenicima plaća se uvećava 150 posto za rad neradnim danima, što je tri puta više od standarda.