STANDARD Sve gore i gore
Oko tisuću radnika ima primanja između 7751 i 7761 kunu, dok preostalih 359.168 zaposlenih (točnije oko 33 posto od ukupnog broja prijavljenih) prima između spomenutog iznosa i 46.536 kuna. Riječ je o iznosu iznad kojega se ne zaračunava doprinos za mirovinsko osiguranje. Više od toga prima samo 2475 zaposlenih.
Marijana MATKOVIĆ (VJESNIK) – Čak 74.284 zaposlena u ožujku su bili prijavljeni na osnovicu plaće ispod 2819 kuna, što odgovara iznosu minimalne plaće na razini države, pokazuje statistika Središnjeg registra osiguranika (Regos). Još 657.684 osiguranika bilo je prijavljeno je osnovicu do 7750 kuna,što je tek nešto više od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Ukratko, od 1.094.592 osiguranika, za koliko su poslodavci u ožujku prijavili podatke o isplati plaća, čak 731.968, ili više dvije trećine njih, zarađuje manje od državnog prosjeka. Oko tisuću radnika ima primanja između 7751 i 7761 kunu, dok preostalih 359.168 zaposlenih (točnije oko 33 posto od ukupnog broja prijavljenih) prima između spomenutog iznosa i 46.536 kuna. Riječ je o iznosu iznad kojega se ne zaračunava doprinos za mirovinsko osiguranje. Više od toga prima samo 2475 zaposlenih.
No, posebno zabrinjava to da podaci ukazuju na trend pada broja osiguranika za koje poslodavci predaju podatke o isplaćenim plaćama i doprinosima – još u siječnju u toj je evidenciji bilo 1.105.605 osoba, dok je u ožujku njihov broj pao za 11 tisuća.
Od toga je oko 7000 onih koji su osigurani i u drugom mirovinskom stupu. U odnosu na lanjski ožujak, kada je na evidenciji bilo 1.123.422 osiguranika, njihov broj se smanjio za 28.830 osiguranika.
Zanimljivo je da statistika istodobno ukazuje na značajni porast broja onih kojima su u prva tri mjeseca ove godine uplaćeni doprinosi temeljem tzv. drugog dohotkaa. Naime, u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine, oko 99.700 osoba ostvarilo je dohodaka temeljem ugovora o djelu.
U usporedbi s istim razdobljem 2011. godine, riječ je o povećanju za 36.530 osoba, ili za čak 57,84 posto različitih primatelja. Oko trećine tih osoba inače su nezaposlene, pa im je tzv. drugi dohodak, odnosno honorar jedini prihod. Lani je u tom statusu bilo tek oko 23 posto. Prosječna osnovica na koju honorarci plaćaju doprinos iznosi 3.566,64 kune, što je za čak 35,06 posto manje od prosjeka u istom razdoblju prošle godine (5.492,03 kune).