Autor: Jagoda Marić (NOVI LIST) – Samo za stečajeve koji su najavljeni ili otvoreni u proteklom tjednu vezano je oko dvije tisuće radnih mjesta, i to u industriji gdje će ljudi koji završe na burzi teško pronaći novi posao. A riječ je tek o vrhu liste tvrtki koje će teško izbjeći istu sudbinu. Stečajevi Kraljevice i Dalmacijavina dodatno će pogoršati statistiku zaposlenih u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj. Ako nakon završetka stečajnog postupka u te dvije tvrtke nestane većina radnih mjesta značit će to još gotovo tisuću novih ugašenih radnih mjesta u industriji.
Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je u tri godine krize, od ožujka 2008. do ožujka 2011. godine, u prerađivačkoj industriji nestalo svako šest radno mjesto, broj zaposlenih pao je sa 260.604 na 214.585. Kako je DZS tek sada dao podatke za ožujak prošle godine stanje je sada vjerojatno još i gore jer je u međuvremenu prestala proizvodnja u sisačkoj Željezari, gdje je radilo više od 900 radnika, a pitanje i kakva sudbina čeka 154 Siščana zaposlena u Herbosu.
Oko 120 ljudi ostalo je početkom ove godine bez posla i u tvornici rublja MTČ, a neizvjesna je sudbina nekoliko stotina radnika zaposlenih u MTČ tvornici dječje trikotaže i tvornici čarapa MTČ. Svoje konje za utrku, osim Dalmacijavina, u toj crnoj statistici imaju i na jugu: Adriachem je već u stečaju, neizvjesna je sudbina Kaštelanskih staklenika. Pokrenut je i stečaj u poduzeću Jadrankamen koje zapošljava 230 radnika.
Na krajnjem istoku Hrvatske stečaj prijeti tekstilnoj industriji Iteks koja zapošljava 120 radnika, a za Ilok je to kao gašenje deset tisuća radnih mjesta u Zagrebu. U isto vrijeme kad je postalo jasno da Iteks ne može dalje zbog blokade računa, u Koprivničko-križevačkoj županiji menadžment tvrtke Bilokalnik Drvo donio je odluku da će predložiti pokretanje stečajnog postupka nad tim poduzećem.
Godine propadanja
Razlog je nesposobnost tvrtke za plaćanje obveza, nemogućnost pronalaska novih isplativih poslova, nepovoljne projekcije poslovanja u narednim mjesecima. Vlasnik te tvrtke Nexe grupa i službeno je najavila da će pokrenuti stečaj u poduzeću koje je prestalo s proizvodnjom krajem prošle godine, a u Nexe grupi nisu mu uspjeli naći novog strateškog partnera. Više od 140 radnika teško će pronaći novi posao, a tvrtka im duguje i dvije plaće.
Tako je samo za stečajeve koji su najavljeni ili otvoreni u proteklom tjednu vezano oko dvije tisuće radnih mjesta i to u industriji gdje će ljudi koji završe na burzi teško pronaći novi posao. Da podaci ne budu gori spriječeno je dogovorom vjerovnika o restrukturiranju Diokija.
Iza poduzeća koja se spominju stoje godine blokade neplaćenih poreza, doprinosa, radnika i dobavljača, pa je najgore u sadašnjem otvaranju stečaja to što se on nije dogodio ranije dok su tvrtke imale koliko toliko zdrav kapital. No, na početku spomenuta poduzeća koja su završila u stečaju tek su vrh liste tvrtki iz prerađivačke industrije u kojima će se teško izbjeći taj postupak.
Prema podacima Fine, prerađivačka industrija, odnosno više od četiri tisuće poduzeća u toj grani, skupili su oko 4,5 milijarde kuna neplaćenih obveza i teško da će za ta poduzeća biti moguće drugo rješenje osim stečaja. Prije stečaja neka od njih, ali samo ako njihov proizvod ima tržište, dobit će posljednju priliku za preživljavanje ako se barem 50 posto vjerovnika uspije dogovoriti oko njihova restrukturiranja. No, i taj će proces značiti nekoliko tisuća radnih mjesta manje, ali će se u njemu pokušati spasiti ostatke ostataka hrvatske industrije.
Proces restrukturiranja zakasnio je cijelo desetljeće, najbolje to pokazuje slučaj brodogradnje, i Hrvatska ga sada odrađuje u najgorem trenutku. O trendovima u domaćoj industriji najbolje govori podatak da je industrijska proizvodnja u siječnju ove godine pala za čak 4,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Taj pad dodatno je zabrinjavajući zbog toga što se on dogodio na siječanjsku proizvodnju iz 2011. godine kad je industrijska proizvodnja potonula za 6,7 posto.
Ranjivi i slabašni
Podaci za veljaču ove godine tek se očekuju i ako budu slični onima za siječanj značit će to da Hrvatska u prvom kvartalu ove godine može očekivati pad BDP-a.
Ukoliko se ne dogodi oporavak na izvoznim tržištima, pogotovo u Europskoj uniji, cijela bi godina mogla biti samo nastavak crnog niza koji je započeo 2008. godine. I dok su zemlje poput Slovačke i Češke, čija se industrija nije ugasila u proteklih dvadesetak godina, nego se samo prilagodila novim uvjetima, upravo na proizvodnji temeljile svoj rast nakon prolaska prvog vala krize, slabašnih 0,2 posto rasta u Hrvatskoj u prošloj godini ponovno je u prvi plan stavilo strukturu domaćeg gospodarstva. To će gospodarstvo pokleknuti i pred najmanjim naznakama globalne krize jer Hrvatska zasad nema proizvodnju koja bi to spriječila.
U državni prosjek uklopila se i Primorsko-goranska Županija u kojoj se broj radnih mjesta u industriji sa 18.070 iz 2008. godine smanjio na 14.567 u ožujku 2011. godine. Stečaj u Kraljevici prijeti da te brojke budu i veće, a neizvjesna sudbina 3. maja, koji bi u slučaju propasti za sobom povukao i kooperante spustila bi broj zaposlenih u industriji ispod deset tisuća. Zasad svaki peti zaposleni u pravnim osobama u PGŽ-u radi u prerađivačkoj industriji, a ako Vlada ne pronađe rješenje za riječki škver bit će dobro ako to bude svaki osmi