SINDIKATI ŠOKIRANI, A USTAVNI STRUČNJACI IZNENAĐENI TZV. ZAKONOM O REPREZENTATIVNOSTI KOJI JE SKROJILO MINISTARSTVO RADA
(SLOBODNA DALMACIJA) Vlada na mala vrata pokušava promijeniti Zakon o radu, ali ne izravnim intervencijama u tekst ZOR-a nego – potpuno novim Zakonom o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata.
Tekst prijedloga toga zakona nedavno je iz Ministarstva rada ministra Miranda Mrsića stigao na stol poslodavaca i sindikata te izazvao pravu buru negodovanja, osobito u sindikalnim redovima.
Naime, članak 25. prijedloga zakona eksplicitno navodi kako „s danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti odredba članka 262. Zakona o radu“.
Drugim riječima, kako tvrde sindikati, na taj se način poništava odredba Zakona o radu o produženoj primjeni kolektivnih ugovora nakon njihova isteka.
Kako sada predviđa članak 262. ZOR-a, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila iz radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga KU-a, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.
No, ako Zakon o reprezentativnosti „prođe“, radnici na to mogu zaboraviti. Eventualno, rok važenja kolektivnih ugovora može se produžiti na nekoliko mjeseci, a koliko, to bi se pregovaračke strane tek trebale dogovoriti. Sindikati se žestoko protive tom prijedlogu, jer, kako se uglavnom slažu, Vlada na taj način baca prašinu u oči sindikatima i 750 tisuća građana koji su potpisali peticiju za provedbu referenduma protiv izmjena Zakona o radu.
Osim toga, podsjećaju, svoj je potpis na tu peticiju tada kao oporbeni vođa stavio današnji premijer Zoran Milanović. Sindikati tvrde da na ovaj način zapravo niži zakon derogira viši, što je nečuveno. No, to nisu jedine kritike na tekst prijedloga zakona: sindikalci tvrde da se njime uvodi „sindikalni monizam“, odnosno „sindikalno jednoumlje“.
Naime, prijedlog propisuje kako ubuduće da bi neka sindikalna središnjica bila reprezentativna, znači da može sudjelovati u pregovorima i radu GSV-a, mora imati najmanje 50 tisuća radnika članova koji plaćaju sindikalnu članarinu.
Prema tom kriteriju iz Gospodarsko-socijalnog vijeća već sad „ispadaju“ dvije od ukupno pet središnjica – Udruga radničkih sindikata Damira Jakuša i Hrvatska udruga sindikata Ozrena Matijaševića.
Nadalje, reprezentativna središnjica bi prema novom zakonu trebala raspolagati potrebnim prostorom i zapošljavati najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom te jednog dodatnog radnika na svakih daljnjih deset tisuća članova iznad 50 tisuća članova.
Na taj bi način reprezentativnost mogla izgubiti i najveća sindikalna središnjica, Nezavisni hrvatski sindikati Krešimira Severa, a, tvrde upućeni, „preživjeti“ tek SSSH. Iz pojedinih sindikata čuje se kako prijedlog toga zakona i ide naruku samo SSSH, ali i Vilimu Ribiću i njegovoj Matici hrvatskih sindikata, (i) zbog činjenice da je autor radnog materijala zakona navodnoMarko Krištof,dugogodišnji Ribićev zaposlenik, a sadašnji pomoćnik ministra Mrsića.
– Broj zaposlenih u sindikalnim središnjicama, kao i prostorni uvjeti u kojima djeluju središnjice proizlaze iz dvadeset godina prakse u kojoj se maksimalno pogodovalo onim središnjicama koje su ostajale bez članstva, ali ne i bez imovine koju su ugrabile u „sindikalnoj“ privatizaciji provedenoj prije 20 godina – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, član Severova NHS-a.
On upozorava na još nekoliko primjera „papazjanije“ iz prijedloga zakona – spornim smatra prijedlog prema kojemu neki reprezentativni manjinski sindikat u pregovorima može sudjelovati samo ako se s tim složi većinski reprezentativni sindikat. U suprotnom, ide se na izbore, u Preporodovu slučaju oni bi se provodili u školama a zaposlenici (ili samo članovi sindikata u školama) bi odlučivali hoće li ili ne taj sindikat sudjelovati u pregovorima. No, to nije sve – ako sindikat sam odbije sudjelovati u kolektivnim pregovorima, gubi reprezentativnost.
– To je čista ucjena. Ili si reprezentativan ili nisi. To je kao da saborska većina iz rada saborskih odbora ili predsjedništva sabora eliminira zastupnike onih stranaka koje im nisu po volji – upozorava Stipić.
– Za razliku od mojih kolega, ja sam još prije tjedan dana odbio bilo kakve razgovore o tom prijedlogu. On je loš i štetan, u suprotnosti s međunarodno preuzetim obvezama iz Povelje o slobodi kolektivnog pregovaranja Međunarodne organizacije rada. Poništavanjem članka 262. Zakona o radu na bestijalan se način navodi kako se povoljnije pravo za radnike neće primijenjivati. Za HUS nema dvojbe, prijedlog smo potpuno odbacili i o njemu nećemo pregovarati – decidiran je Ozren Matijašević, predsjednik Udruge radničkih sindikata.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel ističe kako je ta središnjica ministru Mrsiću poslala svoja stajališta o prijedlogu, ali da definitivno neće prihvatiti ukidanje članka 262. iz ZOR-a.
– To je apsolutno neprihvatljivo. U ZOR ne treba zadirati, osobito ne putem zakona niže razine – poručuje Novosel. Da je tekst nacrta Zakona o reprezentativnosti u najvećem dijelu problematičan upozorava i dr.sc. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta. On kaže da je tekst nacrta složen i teško razumljiv, obiluje složenim i dugotrajnim postupcima koji se neće dobro odraziti na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje.
– Nadalje, problematičnim mi se čini i to što se ovim zakonom nastoji intervenirati u produženu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru. Naime, iako je to moguće, posvema je netransparentno, a nomotehnički i neoportuno da se jednim zakonom mijenja drugi. To izgleda kao da zakonodavac “zazire” od toga da se uhvati u koštac s problematičnim odredbama Zakona o radu pa onda “posredno prilazi” materiji Zakona o radu i mijenja je drugim zakonom – kaže dr.sc. Gotovac.
– S ovako lošim prijedlogom gotovo da se ne da polemizirati, niti ga se dade popravljati, a to je veliki korak, veoma opasan, unazad na ovom području toliko važnom za slobode i prava radnika, funkcioniranje slobodnog poduzetništva, a konačno i demokraciju samu, kaže Gotovac.
Mrsić: Nemam komentara
Predstavnici sindikalnih središnjica s ministrom Mrsićem trebali bi se na ovu temu sastati u srijedu. Ministar je za naš list kazao kako dok traju razgovori i pregovori o ovom tekstu te dok ne bude poznata finalna verzija zakona, neće izlaziti s komentarima. ‘Već sam rekao kako prijedlog nije u kamen uklesan, svakako o rješenjima još možemo pregovarati’, poručuje ministar Mrsić.
MARIJANA CVRTILA