POST INFO 471 – RADNICI SU SE ODREKLI, RED JE NA VAMA, GOSPODO (III)

Uspoređujući plaću dostavljača iz ljute konkurencije s plaćom našeg poštara i plaću blagajnice iz nekog trgovačkog centra s plaćom operatera s naših šaltera, ˝pozicionirani˝ iz Hrvatske pošte zaključuju kako su naše plaće (pre)visoke, skupi smo, pače, preskupi, nekonkurentni! Pravdajući nekonkurentnost na liberaliziranom poštanskom tržištu, naši bogomdani menadžeri, krivicu za svoju neuspješnost prebacuju na potpuno krivu adresu, zaboravljajući pri tom mnoge važne činjenice. Zaboravljaju, prije svega, da u Hrvatskoj pošti rade predani, lojalni, vješti i obučeni radnici, kakve konkurencija nema, nit’ će ih ikad imati. Zaboravljaju, isto tako, da neoliberalni kapitalisti, vlasnici konkurentskih tvrtki i trgovačkih lanaca, na grbači svojih modernih robova, zarađuju ekstraprofite za financiranje svojih ˝sitnih˝ potreba u obliku dvoraca, vila, jahti, zrakoplova…Istim tim ˝pozicioniranima˝ u HP-u ne pada na pamet upitati se i usporediti, koliko menadžera i kvazi menadžera ima u našoj posrnuloj tvrtci u odnosu na broj istih u konkurenciji, uzimajući u obzir broj radnika u ˝proizvodnji˝. Usput, valjalo bi znati, kako to, i čime se opravdava činjenica da je tijekom protekle 2012. godine, broj ˝proizvođača˝ iz divizija mreža i pošta, smanjen za 145 radnika (3,27%) dok je istovremeno upravna struktura dobila pojačanje od zavidnih 3,34 posto u liku i djelu 15 novozaposlenih!

Nedavno, 1150 poštanskih ureda, uskoro 900 istih. Smanjenje cca 22 posto. Neupitno, racionalizacija!
Nedavno, 12000 radnika, uskoro 9300 istih. Smanjenje cca 22 posto. Mora se, optimizacija! Trenutačno XY menadžera, polu-menadžera i inih. Smanjenje 22 posto??? Malo morgen, možda ni onda!! Ni matematika, a bogme ni poučak, nisu što su bili.

Redoviti mjesečni sastanak s direktoricom Divizije mreže održan je u ponedjeljak, 18. veljače. HSP je i direktoricu Miličević upozorio na lošu komunikaciju pojedinih direktora s radničkim vijećima kao i na nepotpunu dokumentaciju i podatke koji se šalju RV-ima, a bitni su u postupku očitovanja ili suglasnosti. Postavili smo pitanje što DM radi za one radnike koji su stradali u prepadu i zašto se njima nitko od psihologa ne bavi? Dobili smo odgovor da za grupne tretmane tih radnika HP nema osposobljenu osobu (?!?) no da se o tim radnicima ipak vodi briga i da ih se kontaktira u roku tri dana od prepada. Na pitanje zašto psiholog nije na usluzi tim radnicima neposredno nakon prepada, odgovoreno nam je da su voditelji područja i radnici sigurnosti koji izlaze na teren nakon takvog događaja educirani oko pristupa prema radnicima koji dožive prepad! Na upit zašto radnici koji dobiju posao preko internih natječaja ostaju na istim bodovima na kojima su i bili (i ugovori im ostaju isti), dobili smo začudan odgovor da se bodovi prema ˝naputku Uprave nikome ne mogu povećavati˝ (suprotno, naravno, može. op.a.). Odgovore na pojedinačna pitanja pristigla iz naših podružnica očekujemo u pisanom obliku.

Nakon mnogobrojnih upita naših članova vezanih uz dvojbe i nejasnoće oko nedavno potpisanog Aneksa kolektivnog ugovora za radnike HP d.d., ovim ćemo putem nastojati objasniti zašto se kolektivni ugovor uopće potpisuje i koja je njegova svrha. Naime, mnoga pitanja koja su nam upućena svode se na jedno do dva zajednička – Što će nama KU, kada imamo svoj Ugovor o radu te Što nam uopće omogućava i koja nam prava daje KU, a koja Ugovor o radu? Uvažavajući činjenicu da mnogi radnici nisu upućeni u svoja prava kao i razlike između prava koja im pripadaju Ugovorom o radu i prava koja su dobili pregovaranjem sindikata i poslodavca, prenosimo vam pojašnjenje naše pravne službe.
Ugovor o radu je dvostrano obvezni ugovor između poslodavca i radnika kojim se zasniva radni odnos. Međusobna prava i obveze između radnika i poslodavca nastaju potpisivanjem ugovora o radu, a njime se, prije svega, utvrđuju poslovi koje radnik preuzima obavljati te plaća koju ostvaruje za preuzetu obvezu rada. Zakon o radu propisuje još neke obvezne sastojke koje ugovor o radu mora sadržavati te se njime, u pravilu, ugovara minimum prava radnika koja proizlaze iz Zakona o radu. Naravno, o pregovaračkim sposobnostima radnika ovisi hoće li za sebe uspjeti ugovoriti i neka veća prava od onih minimalnih zagarantiranih Zakonom o radu. S obzirom da radnici uglavnom ne uspijevaju ugovorom o radu ugovoriti za sebe veća prava, barem je takav slučaj u Hrvatskoj pošti, osim ako se ne radi o menadžerskim ugovorima, vrlo je važno da postoje neki drugi akti koji radnicima osiguravaju veća prava. Prije svega je to kolektivni ugovor, koji predstavlja poseban izvor radnog prava te se njime uspostavljaju razine zaštite radnika, odnosno prava i obveze iz radnog odnosa, koje su više od minimuma postavljenih Zakonom o radu. Stranke kolektivnog ugovora mogu biti sindikat i poslodavac, koji u dobroj vjeri pregovaraju o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi onoga što prema Zakonu o radu može biti predmet kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom ostvaruje se socijalni dijalog te ono što je najvažnije, radnicima se osiguravaju određena veća, prije svega materijalna, ali i druga prava, koja bez kolektivnog ugovora ne bi imali, kao što su primjerice naknada prijevoza, naknada za prehranu, uvećanje plaće za smjenski, dvokratni, popodnevni rad, otpremnina te čitav niz drugih prava. Dakle, bez kolektivnog ugovora prava i zaštita radnika svedeni su uglavnom na zakonski minimum, stoga je njegovo sklapanje od izuzetnog značaja za radnike.

Nedavna izjava Ivana Milolože, člana Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se „nigdje u EU pauza ne plaća, da se isto tako u Europi godišnji odmor broji na tjedne, a ne na dane te da dobro znamo da tjedan ne završava u petak…“, a koja je objavljena na jednom internetskom portalu, digla je buru negativnih reakcija u sindikatima i javnosti. Iako se stekao dojam da je Miloloža ovom izjavom potvrdio da će se poslodavci u pregovorima o izmjenama Zakona o radu boriti za to da se u godišnji odmor uključi subota i nedjelja te praznici i blagdani, čini se da isti nije shvaćen. Naime, nedugo nakon sporne izjave stiglo je priopćenje HUP-a u kojem se tvrdi da je izjava predsjednika Vijeća članova HUP-a Ivana Milolože na dotičnom portalu – „krivo interpretirana“. Citiramo dio priopćenja u kojoj HUP pojašnjava pravu interpretaciju; „HUP je prihvatio propis Europske unije prema kojemu obračunski period više neće biti radni dani, nego tjedan, no to ne znači da će građani biti zakinuti, nego da više nećemo govoriti o minimumu od 20 radnih dana godišnjeg odmora, nego o 28 dana godišnjeg odmora.“ Naglašeno je i da nema govora o tome da se u godišnji odmor ubrajaju blagdani i praznici. HUP je na kraju priopćenja istaknuo kako se nastavlja zalagati za zadržavanje visokog stupnja socijalnog dijaloga o budućim izmjenama Zakona o radu. Živi bili pa vidjeli i ne-krivo interpretirali!