POST INFO 472 – RADNICI SU SE ODREKLI, RED JE NA VAMA, GOSPODO (IV)

Znamo da se ˝pozicioniranima˝ diže kosa na glavi (ako je imaju) kad im se pokuša sugerirati da bi oni, bogomdani, trebali i morali podnijeti teret krize i neimaštine u Hrvatskoj pošti. U pomanjkanju argumenata najčešće imaju najmanje tri odgovora na ovakvu sugestiju. Tako, kao prvi i najveći razlog za odbijanje, navode to kako su određene ˝pogodnosti˝ bogomdanima njihovo stečeno pravo i ako bi ga, ne daj Bože uskratili, ovi bi se mogli uvrijediti i sreću potražiti na nekom drugom mjestu, što bi valjda dovelo do strašnih posljedica za Poštu. Mo’š mislit! Drugi, ništa manji ˝argument˝ im je da ukidanje ponekih ˝sitnica˝ tvrtci i ne bi donijelo neku uštedu pa, eto, oni ne vide razlog za njihovo ukidanje. I treći odgovor i neoborivi argument je taj što su eto i njima uskraćena materijalna prava kao i svim drugim radnicima.
Mi, kakvi već jesmo, ne bi se baš složili s navedenim ˝neoborivim˝ argumentima pa ovom prigodom pitamo; koliko našu siromašnu tvrtku košta ˝sitnica˝ od pedesetak automobila koji su na raspoložbi našim ˝pozicioniranima˝ cijelih 24 sata svih 365 dana u godini?! Koliko ti automobili godišnje prevale kilometara i potroše goriva?! Koliko plaćamo za parkiranje tih vozila na javnim parkiralištima i garažama?! I napokon, čime su punica i šogorica ˝pozicioniranih˝ zadužili Hrvatsku poštu da bi ih se u službenim automobilima trebalo voziti na tržnicu, nedjeljnu misu, kod frizera ili možda na ljetovanje?!

Koliko vremena i kol’ko pametnih glava treba da bi se već jednom osmislio program zbrinjavanja ljudi koji žele(!) otići iz sustava Hrvatske pošte? Stratezi Hrvatske pošte izračunaše onomad da naša tvrtka može (i mora) funkcionirati sa desetak posto manje radnika nego što ih danas ima. Podosta je vremena prošlo od obznane ˝poslovne tajne˝ da je točno (!?) 1171 radnik viška i da će upravo toliko trudbenika, silom ili milom, morati napustiti Poštu. Dokoni, jer i takvih, vjerovali ili ne, ima u HP-u, licitiraju odonda s ˝gotovim popisom imena˝ i ˝listom za odstrel˝, znajući, naravno, da oni nisu među onima koji trebaju otići jer, valjda, uvijek treba mutikaša koji će dodatno trovati ionako otužnu radnu klimu i poljuljane međuljudske odnose. Stratezi, međutim, opovrgavaju dokone, tvrdeći da nikakva lista ne postoji i da istu tek treba sačiniti usvajajući kriterije u suradnji s neizbježnim i njima dragim ˝socijalnim partnerima˝. I, točno je, što se nas tiče, ako se isključe nekakvi poluslužbeni razgovori na ovu temu, do danas nismo pozvani da se uključimo u ovaj proces. Olakotna okolnost u ovim sumornim vremenima je u tome što među nama ima i onih koji su se umorili i kojima je svega dosta pa bi svojom voljom htjeli otići i tako skratiti listu ˝prekobrojnih˝. Naravno, oni s pravom očekuju da odu s iole ˝poštenom˝ otpremninom. No, ovdje, u Hrvatskoj pošti, zapinje mnogo toga pa, nažalost, i to. Iako je iz sustava po ovom principu i, važno je reći, bez previše problema, u nekoliko navrata otišao ozbiljan broj radnika HP-a, sada se nešto ˝kemija˝ i oteže, iako, svi znamo, gubljenjem vremena svi gubimo. Pravnika nam u Pošti, Bogu hvala, ne nedostaje. Ekonomskih stručnjaka isto tako. S vanjskim konzultantima smo već radili. Primjera iz drugih tvrtki je napretek. Tko nam i što, zaboga, još treba da se ovaj posao odradi što prije?!

Dugo čekali pa dočekali ono što čekali nisu. Godinama najavljivana adaptacija poštanskog ureda smještenog nedaleko od opjevane zadarske Kalelarge dogodila se prošle godine. Lani pred turističku sezonu poštanski ured 23103 ˝zasjao˝ je Zadranima i njihovim gostima u potpuno novom, obnovljenom, svjetlu. Napokon, reklo bi se. Potrošilo se tu i nešto para al’, ne lezi vraže, u obnovljenom uredu nešto je očito po zlu krenulo. Umjesto da sve pršti od posla i prihoda, od zadovoljstva korisnika i radnika, imamo potpuno drugačiji rezultat. Zašto neupitan trud radnika ne rezultira boljitkom? Zašto su korisnici nezadovoljni? Zašto su radnici nezadovoljni? Zašto se u starom derutnom ˝ćumezu˝ bolje i više zarađivalo? Zašto prihodi padaju? Zašto,…,zašto…? Mora bit’, mrežo naša, da ste nešto grdo uprskali uvođenjem nereda u ured i na taj način, umjesto da zadržite stare i privučete nove klijente, polučili potpuno obrnuti rezultat. Smatrate li se zbog toga odgovornim ili ćete i ovog puta svoj promašen koncept svaliti na nekog drugog? Možda neuki korisnici ne znaju cijeniti vaš trud ili su, kako to obično biva, za sve krivi radnici!

Mnoga provedena istraživanja nedvojbeno su pokazala da radnici koji su bili izloženi oružanoj pljački trpe brojne psihičke tegobe, odnosno negativne posljedice za cjelokupno tjelesno i duševno zdravlje. Takve posljedice utječu i na njihovu radnu sposobnost, a istraživanja su pokazala da liječenje mora krenuti neposredno nakon incidenta i to od strane dobro osposobljenih stručnjaka. Naime, podaci govore da kod većine radnika nakon oružanog prepada dolazi do pojave akutnog stresnog poremećaja (F 40.0), zbog čega većina unutar tjedan dana nakon prepada započinje ambulantno psihijatrijsko liječenje. Liječenje je uglavnom prekidano prije nego što je postignut potpuni oporavak, pa je kod većine ispitanih ostao parcijalno razvijeni PTSP (F 43,1) radi čega su, nakon povratka, radili uz dosta psihičkih smetnji. Traumatiziranim osobama treba pomoći i objasniti kako reagirati na doživljenu traumu. Važna je i suradnja stručnjaka s liječnikom opće prakse jer su oni ti kojima se žrtve najprije obraćaju. S obzirom na sva navedena istraživanja, Radničko vijeće GP1 (RV GP1) smatra da ovom problemu mjerodavni u Hrvatskoj pošti nisu posvetili dovoljno pozornosti, stoga su Uredu za ljudske resurse predložili da se osposobe psiholozi koji će biti posebno educirani za rad sa svim radnicima koji su na svom radnom mjestu doživjeli pljačku. Na rješavanju ovog problema mora se sustavno raditi, koordinirano surađivati sa socijalnim radnicima, doktorima opće medicine, MUP-om i drugim službama. Isto tako, RV GP1 je predložio da se u okviru HP-a osnuje klub ili udruga radnika koji su doživjeli pljačku. Predlaže si i da, uz edukacije i radionice na teme poput prodajnih i komunikacijskih vještina, jedna od stalnih tema bude sigurnost zaposlenika, prilikom čega bi se iste educiralo o načinu postupanja u incidentnim situacijama (požar, poplava, teroristički napad, pljačka…). Napominjemo, Hrvatski sindikat pošte za sve radnike koji su doživjeli pljačku nudi rehabilitaciju sedam dana u svojim odmaralištima i to godinu dana od dana pljačke.

Pregovori oko izmjena Zakona o radu u 1. fazi u cilju redefiniranja određenih instituta, uz zadržavanje primjerene razine zaštite prava radnika su završili, a mi vam donosimo pregled predloženih izmjena;
• Izuzeci od odredaba o dnevnom i tjednom odmoru – Kolektivnim će ugovorima u djelatnostima utvrđenima zakonom biti moguće ugovoriti dnevni odmor od 8 sati, uz obvezu poslodavaca da takvim radnicima omoguće korištenje odgovarajućeg zamjenskog odmora odmah nakon završetka razdoblja rada zbog kojeg su koristili kraći dnevni, odnosno tjedni odmor.
• Ugovor o radu na određeno vrijeme – Prijedlog izmjena ZOR-a omogućuje zaključivanje prvog ugovora o radu na određeno vrijeme bez zakonskog ograničenja njegova trajanja, ali njegovo trajanje i dalje veže uz određeni rok, nastup određenog događaja ili izvršenje određenog posla. Zaključivanje svakog sljedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme potrebno je opravdati objektivnim razlogom, koji se u ugovoru mora navesti, a nije ga moguće zaključiti na razdoblje dulje od tri godine, osim u slučajevima koji su i do sada zakonom bili predviđeni.
• Agencija za privremeno zapošljavanje – Agencijama se uz dopuštenje omogućuje i obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju, te upis u evidenciju ministarstva, a zabranjuje im se naplaćivanje naknade za ustupanje od radnika, odnosno naknade za zapošljavanje.
• Prekovremeni rad – Briše se ograničenje broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini od 32 sata, uz zadržavanje ograničenja na tjednoj razini od 48 sati i godišnjoj razini od 180 sati.
• Obveze poslodavca prema noćnim radnicima – Ministar nadležan za poslove rada pravilnikom će propisati sadržaj, način i rokove zdravstvenih pregleda radnika koji rade noću.
• Redoviti otkaz ugovora o radu – Otkaz uvjetovan neuspjehom probnog rada, prema prijedlogu izmjena ZOR-a, navodi se kao poseban razlog za redovni otkaz ugovora o radu.
• Kolektivni višak radnika – O kolektivnom višku radnika govorimo kada poslodavac utvrdi višak od najmanje 20 radnika za čijim će radom u roku od 90 dana zbog poslovnih razloga prestati potreba. Poslodavac ima obvezu o tome provesti savjetovanje s RV-om i o svemu obavijestiti nadležnu službu zapošljavanja. Višku radnika radni odnos prestat će poslovno uvjetovanim otkazom, sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca te izvanrednim otkazom ugovora o radu. Prilikom savjetovanja s RV-om poslodavac je dužan dostaviti zakonom propisane podatke, a ako i nakon provedenog savjetovanja utvrdi višak radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika i dostaviti ga RV-u i nadležnoj službi zapošljavanja. RV može dostaviti svoje primjedbe i prijedloge poslodavcu i službi zapošljavanja, ali služba zapošljavanja više nema obvezu očitovanja o dostavljenom programu zbrinjavanja. Davanje otkaza radnicima obuhvaćenima programom ne može biti provedeno prije isteka roka od 30 dana od dostave programa službi zapošljavanja, a služba zapošljavanja može naložiti odgodu davanja otkaza za najdulje 30 dana.