Kraljevi i kojekakva druga visočanstva često su smatrali da su im dijelovi tijela dovoljno božanskih mjera da zaslužuju biti usvojeni kao standardne mjerne jedinice. Tako je Karlo Veliki, car Svetoga Rimskog Carstva, odlučio da će otada pa nadalje duljina stopala biti stopa-lo (foot) po kojem će se mjeriti sve dužine. Britanski vladar Henry I. donio je zakon po kojem će mjerna jedinica lakat (yard) biti jednaka razmaku između njegova nosa i srednjeg prsta njegove ispružene ruke. Rimljani su zamislili pojam milje kao duljinu koju čovjek može prijeći u 1000 širokih, muževnih koraka. S druge strane nalazi se metrički sustav koji su prihvatili svi znanstvenici i gotovo sve zemlje osim SAD-a, Mijanmara i Liberije. Bez obzira na podrijetlo, metrički se sustav može braniti zbog jednostavnosti svoje baze deset. Koliko ima milimetara u centimetru, centimetara u metru, metara u kilometru? Odgovor je 10, 100 i 1000. Koliko ima palaca u stopi i u laktu, koliko lakata u milji? 12, 36, 1760. Super, i onda se Amerikanci čude što se ne želimo zamarati njihovim mjernim jedinicama.
E, a sad dolazimo do poštanskog sustava mjerenja. Nije jasno ni kako ni zašto, ali po poštanskom sustavu mjerenja ono što je skuplje ispadne jeftinije, tamo gdje nedostaje radnika, izračun kaže da ima još “prostora”, bliže je ono što je dalje pa se ukidaju lokalna skladišta jer je bolje kad sve naručuješ u Zagrebu… Evo nas već u šestoj godini od velike reorganizacije naše drage Pošte. Financijski pokazatelji obećavajući, budućnost se smiješi, samo radnici ostali nekako žućkasto-sivi. Poštari šupljih cipela imaju sve više posla, šalteraši ofucanih košulja prodaju sve više usluga, operateri u prometu su se pretvorili u šišmiše jer rade pretežno noću i sve bi to bilo OK (neka što više posla), kad bi netko objasnio kojim metrima se mjeri njihova učinkovitost i koja to čarobna formula izračunava produktivnost?
SORTIRNICA DUBROVNIK – RADNICI ZABRINUTI ZA SVOJU BUDUĆNOST
Prošli tjedan zaprimili smo pismo zabrinutih radnika sortirnice i prijevoza Dubrovnik, u kojemu upozoravaju o problemima koji nastaju u organizaciji prijevoza i dostave HPE pošiljaka preko državne granice Klek-Neum, kao i o namjeri Poslodavca da te probleme riješi cjelovitim prelaskom razrade pošiljaka iz Dubrovnika u Split. Naime, dotični radnici izrazito su zabrinuti za svoju radnu i socijalnu budućnost te navode da bi primjenom ovakve odluke Poslodavca njihova budućnost u Hrvatskoj pošti postala neizvjesna. Budući da su nam se obratili za pomoć, Poslodavcu smo žurno poslali dopis vezan uz ovaj problem. U dopisu smo napomenuli da bi Poslodavac svakako trebao imati u vidu da je područje oko Dubrovnika kroz stoljeća bilo povijesno, prometno i gospodarski izolirano te da ni danas situacija, nažalost, nije ništa bolja. K tome, i nezaposlenost je visoka. Stoga, Hrvatska pošta trebala bi svoj doprinos usmjeriti prema stabilizaciji gospodarskog i egzistencijalnog opstanka na području Dubrovnika, a ne gurati taj dio Hrvatske u još veće probleme. Od Poslodavca očekujemo da donosi odluke koje su u skladu sa poslovnom politikom i interesima Društva, ali uz dosljedno poštivanje zakonskih propisa i normativnih akata Hrvatske pošte. Očekujemo da konačna odluka o ovome problemu neće dovesti do narušavanja kvalitete dostave te da neće imati negativnog utjecaja na budućnost i egzistenciju radnika sortirnice i prijevoza Dubrovnik, što je najvažnije. O odgovoru Poslodavca obavijestiti ćemo vas kada isti stigne.
POTPIŠI I NI SLUČAJNO SE NEMOJ KASNIJE ŽALITI!
Nemali broj članova požalio nam se na činjenicu da se u praksi vrlo često godišnji odmori koriste mimo PLANA. K tome još, radnici, na zahtjev i pritisak nadređenih, potpisuju odstupanja od plana iako im to uopće ne odgovara. Bez obzira što ti ne paše, tko te uostalom što pita, „potpiši i nemoj slučajno da si ikad i ikome žalio, u protivnom ajme tebi“. Tako nekako idu „argumenti“ nadređenih iako ima i drugih „suptilnih“ metoda i „ugodnih“ razgovora(!?).
OTVORENO – RAZGOVOR S IZVRŠNIM DIREKTOROM DM GP5
Izvršni direktor Divizije mreža GP5 g. Bernatović, spremno je prihvatio razgovor sa povjerenikom Hrvatskog sindikata pošte M. Vrčekom, na temu svakodnevnih problema koje radnici susreću u svom radu u poštanskim uredima na području GP-a. Sigurni smo da su problemi nisu samo slavonska „priča“ nego se s njima susreću i radnici u drugim GP-ima, pa iz konstruktivnog razgovora izdvajamo:
Radnici se žale na česte, gotovo redovite probleme u aplikaciji, posebno s tzv. „oblakom“, na što smo i ranije upozoravali. Često se, naime, događa da se radnici ne mogu prijaviti, da ne radi čitač, usporava se rad s korisnicima, … Direktor je upoznat s navedenim problemom te čini sve kako bi se, u suradnji sa sektorom informatike, isti otklonio.
Ukazano je na probleme radnika financijskih kutaka koji muku muče zbog nedostatka opreme za rad (pos-uređaji, fax, printeri). Odgovoreno je kako problem zaista postoji, da se na istom radi te da će u najskorije vrijeme svi financijski kutci biti opremljeni neophodnom opremom.
Problem Operatera 2 koji zbog (pre)malog iznosa novca kojeg smiju imati na šalteru, puno vremena gube na „šetnju“ od šaltera do trezora i natrag. I tako, tko zna koliko puta i koliko praznog hoda u jednoj smjeni. Direktor je obećao kako će problem nastojati riješiti prijedlogom za povećanje maksimuma.
Neprikladne najlonske vrećice za pakiranje novčanih suvišaka, na kojima nema prostora za upis iznosa suviška niti prostora za upis primatelja, a i ono što se nekako i uspije napisati, izbriše se netom nakon toga. Vrećice su izrađene za HPB, neprikladne za naše potrebe i uslijedit će prijedlog ID-a za njihovu promjenu.
Direktor nas je izvijestio kako je na teren odaslana okružnica da više nema potrebe printati Prijave uplata i isplata. Napokon, rekli bismo, ionako je to bilo samo trošak i gubljenje vremena, na što je HSP odavno ukazivao.
Na pitanje o novoj organizaciji i ustroju, kao i na pitanje o preuzimanju radnika Divizije pošta, odgovoreno nam je kako se još uvijek na tome radi. Isti smo odgovor dobili i na pitanje o tzv. osnovnim postavama u poštanskim uredima, koje pitanje i dalje držimo vrlo problematičnim.
Zaključno. Dobar i koristan sastanak i razgovor socijalnih partnera. Razgovora nikad dosta, a ni partnerstva, onog socijalnog, nikad previše.
CENTRALIZACIJA I A-B DOSTAVA
Pomoćnik izvršnog direktora Divizije pošta Ivan Čulo, odazvao se pozivu HSP-a da članovima Predsjedništva Hrvatskog sindikata pošte prezentira učinke projekata centralizacije dostave i modela A-B dostave. Povod ovoj našoj inicijativi su bili mnogi pozivi s terena i svakodnevni problemi koji se tamo događaju. Koliko god ovi projekti, po direktorovim riječima, nisu „izmišljanje tople vode“, nego su to modeli koje su već proveli uspješni europski poštanski operatori, ne bježi se od mogućnosti da (po)negdje ima manjkavosti u njihovoj provedbi. Mišljenje je poslovodstva da se uglavnom radi o pojedinačnim propustima i problemima koji su rješavaju i rješavat će se u hodu. Članovi Predsjedništva HSP-a iznijeli su niz, po našem mišljenju, lako dokazivih anomalija u provođenju ovih projekata, koji se najčešće i uglavnom prelamaju preko leđa naših poštara na terenu. Živa rasprava i sučeljavanje argumenata iznjedrili su (prihvaćeni) prijedlog da se čelnim ljudima Divizije Pošta, posebice g. Čuli, bez ustezanja dostave svi pojedinačni, jasno opisani, konkretno imenovani i argumentirani problemi koji s razlogom tište radnike.
Dakle, pozivamo sve one koji imaju što reći na temu centralizacije i A-B modela dostave, da se obrate svojim povjerenicima u GP-ima, a oni onda znaju što im je činiti prema poslovodstvu.
GP1-Davor Kršić (098 298 814); GP2-Miljenko Gorup (098 298 844); GP3-Željko Miljak (098 298 821); GP4-Lidija Šušić (098 298 826); GP5-Mario Vrček (098 9831588); GP6-Damir Jurišić (098 298 836)
Pisanim putem na: h.s.p@zg.t-com.hr