Pod nazivom „Umijećem pregovaranja do kvalitetnog socijalnog dijaloga“, 4. i 5. veljače 2016. u Zagrebu, održana je prva radionica trećeg kvartala EU projekta Hrvatskog sindikata pošte. Uz članove radničkog vijeća i povjerenike za zaštitu na radu, na radionici su sudjelovali i sindikalni povjerenici. Radionicu su vodile Dijana Klekar i Mirjana Burić Moskaljov. U teorijskom dijelu radionice sudionici su se upoznali s osnovama socijalnog dijaloga, vrstama istog kao i o tehnikama i vještinama potrebnima za uspješno pregovaranje. Najveći naglasak, odnosno fokus ove radionice bio je praktični rad, konkretnije, simulacija kolektivnih pregovora između poslodavca i sindikata, u kojem su sudjelovali svi sudionici. Da su kolektivni pregovori vrlo ozbiljan i odgovoran te prilično emotivan i iscrpljujući posao koji moraju odraditi socijalni partneri uvjerili su se svi nazočni sudionici ove radionice, koji su se imali prilike uživjeti kako u ulogu pregovarača na strani sindikata tako i u ulogu pregovarača na strani poslodavca. Kolektivni pregovori nisu samo obični razgovori između dviju strana, nakon kojih se postiže dogovor i potpisuje ugovor. Ishod kolektivnih pregovora utječe na brojne radnike, ali i na njihove obitelji, koje svojim radom i plaćom prehranjuju. Iz tog razloga, u kolektivnim pregovorima često vladaju emocije koje je teško kontrolirati i zbog čega pregovori postaju još teži i mukotrpniji. Nema sumnje da se na ovoj radionici moglo puno toga naučiti i uvidjeti koliko je socijalni dijalog važan za svaku tvrtku i njene radnike, te kakve posljedice može prouzročiti loš ili nikakav socijalni dijalog. Da bi se mogli voditi kvalitetni pregovori potrebno je iskustvo i znanje, temeljita priprema, komunikacijske vještine, odlučnost, ali i hrabrost. Svjesni smo, nažalost, činjenice, da je proteklih godina socijalni dijalog između sindikata, Vlade i poslodavaca bio na vrlo niskoj razini, te da su mnogi radnici ostali bez brojnih ranije stečenih materijalnih prava, a smanjivale su se i plaće. Dobar i kvalitetan socijalni dijalog mora se njegovati u društvima koja očekuju gospodarski napredak i bolji život za sve koji od svog rade žive i prehranjuju svoje obitelji. U tom cilju, održana je i ova radionica, a ista će se narednih dana održati u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru.
Podsjetimo, Hrvatski sindikat pošte je u srpnju 2015. godine s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava zaključio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz Europskog socijalnog fonda u sklopu programa 2007. – 2013. – “Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II“. Sklapanje Ugovora rezultat je projekta koji je izradio Hrvatski sindikat pošte pod nazivom ¨3R¨ (razgovor-razumijevanje-rezultat). Projekt traje 12 mjeseci, a svrha mu je da kroz razgovor svih sudionika socijalnog dijaloga, boljim razumijevanjem njegovih obilježja i fokusom na rezultate, poboljšamo informiranost, povećamo znanja, vještine i motivaciju sindikalnih povjerenika te članova RV i PZNR.
IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU
U četvrtom tromjesečju ove godine (razdoblje od 01.10. do 31.12.2015.) ukupno se dogodilo 90 ozljeda na radu i to; 34 u radnom procesu, 10 na putu s posla i na posao, 12 zbog ugriza psa te 34 zbog razbojništva. Sati bolovanja ukupno je ostvareno 28.976 odnosno 3.622 radnih dana. Isplaćena naknada na teret HP-a (ukupne potpore) iznosi ukupno 25.000 kuna (od toga 12.000 kuna za ozljede na radu te 12.500 kuna za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 741.446,56 kuna (od toga 391.729,72 kuna za ozljede na radu te 349.716,84 kuna za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Prema grupama područja, najviše ozljeda na radu bilo je u GP1 (48), a najmanje u GP4, njih tri. U GP2 dogodilo se 17 ozljeda, u GP3 njih šest, u GP5 pet, a u GP6 11 ozljeda na radu. Od ugriza psa najviše su stradali radnici iz GP2, njih petero, dok, primjerice, u GP3 i GP4 nije zabilježena niti jedna ozljeda uzrokovana ugrizom psa u predmetnom razdoblju. Ozljede na radu uzrokovane razbojništvom najviše su bile zastupljene u GP1, njih čak 22. U predmetnom razdoblju u GP3 i GP5 nije zabilježen niti jedan slučaj ozljede na radu uzrokovane razbojništvom. U GP2 zabilježena su tri takva slučaja, u GP4 dva, dok je u GP6 bilo sedam ozljeda na radu koje su uzrokovane razbojništvom. Prema radnim mjestima, najviše su stradavali operateri u PU – 36 puta i poštari – 35 puta. Što se divizija tiče, najviše ozljeda na radu dogodilo se u Diviziji Pošte i to u svim GP-ima osim GP4 i GP6 u kojima je najviše ozljeda na radu zabilježeno u Diviziji Mreže. Osim u GP1, u svim ostalim GP-ima nije zabilježena niti jedna ozljeda na radu u Diviziji Ekspres i Diviziji Podrška. U četvrtom tromjesečju prošle godine dogodile su se dvije teške ozljede na radu. U istom razdoblju nije bilo prijava profesionalnih bolesti niti priznanja profesionalnih bolesti od strane HZZO.
U cijeloj protekloj godini ukupno se dogodilo 285 ozljeda na radu i to; 113 u radnom procesu, 31 na putu s posla i na posao, 48 zbog ugriza psa te 93 zbog razbojništva. Sati bolovanja ukupno je ostvareno 105.232 odnosno 13.154 radnih dana. Isplaćena naknada na teret HP-a (ukupne potpore) iznosi ukupno 571.041,84 kune (od toga 74.609,64 kn za ozljede na radu te 496.432,20 kn za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 2.629.418,44 kn (od toga 1.463.818,83 kn za ozljede na radu te 1.165.599,61 kn za ozljede na radu uzrokovane razbojništvom). Najčešće vrste ozljede na radu su šok zbog agresivnosti i prijetnji – 93, zatim površinske ozljede, rane, iščašenja, uganuća, istegnuća te prijelomi kostiju. U protekloj godini stradalo je više muškaraca (155), nego žena (130).
NAKNADE I OTPREMNINE U VELJAČI 2016.
Prema obavijesti Ureda za upravljanje ljudskim resursima, visina otpremnine u slučaju odlaska u mirovinu u veljači 2016. iznosi 8.000 kuna neto (na iznos iznad 8.000 kn obračunavaju se doprinosi, porez i prirez). Radniku ili njegovoj obitelji isplaćuje se potpora u neoporezivim iznosima za; smrt radnika 7.500 kuna, za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, djece i roditelja) 3.000 kuna, za neprekidno bolovanje duže od 180 dana (jednom godišnje) 2.500 kuna. Prosječna neto plaća za mjesec prosinac 2015. iznosila je 4.828 kuna, a prosječna bruto plaća za mjesec prosinac 2015. iznosila je 6.413 kuna.
SASTANAK S PREDSJEDNIKOM VLADE RH
Predsjednik Vlade Tihomir Orešković primio je u petak 5. veljače 2016. u Banskim dvorima čelnike sindikalnih središnjica. Nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever rekao je da se radilo o prvom sastanku upoznavanja. „Ono što smo zatražili i što nam je obećano da ćemo svakako dobiti to je da se promijeni način vođenja dijaloga. S obzirom na bivšu Vladu i na to da je socijalni dijalog bio srušen na samo dno, obećano je da će se ovdje institucionalizirati sustav dijaloga“, rekao je čelnik NHS-a.