PETAK, 8. SRPNJA 2016. U 13.00 SATI BRANIMIROVA 4, ZAGREB (Odjel za pripremu ekspres dostave, prizemlje) TEMA: DIVIZIJA EKSPRES I SORTIRNICA
Zbog brzo rastućeg udjela HP na tržištu paketskih usluga kao i činjenice da prostor u Branimirovoj, koji je na raspolaganju Diviziji Ekspres i Sortirnici, odavno ne zadovoljava potrebama posla i uvjetima rada, Poslodavac je odlučio izmjestiti HPE i dio sortirnice na novu lokaciju. Do završetka NSC u Velikoj gorici i preseljenja u naš prostor, unajmljena je poslovna zgrada (3.300 m2) u Kovinskoj 11 (Jankomir) koja svojim prostorom, veličinom i prometnom povezanošću udovoljava potrebama Hrvatske pošte. Ciljani rok za preseljenje je 18.07.2016. Kako u vezi navedenog preseljenja ima dosta nepoznanica, postavlja se puno pitanja, širi i poneka dezinformacija, sindikati i radničko vijeće su s Poslodavcem dogovorili održavanje skupa radnika izravno zainteresiranih za ovaj proces. Pozivamo sve zainteresirane radnike da dođu na skup i iskoriste prigodu postaviti pitanja, dobiti odgovore i sve informacije od najmjerodavnijih osoba vezanih za poslove HPE i sortirnice!
BROŠURA „SOCIJALNIM DIJALOGOM DO SURADNJE“
Kao što smo vas ranije informirali, Međunarodnom konferencijom „Socijalnim dijalogom do suradnje“, koja je održana u Tuheljskim Toplicama 13. i 14. lipnja 2016. završen je prvi EU projekt Hrvatskog sindikata pošte „3R“ (razgovor, razumijevanje, rezultat). Projekt je trajao godinu dana i sastojao se od četiri faze (edukativne radionice) i navedene konferencije, a sve o projektu bit će objedinjeno u tiskanoj brošuri pod nazivom „Socijalnim dijalogom do suradnje“. Izrada brošure je u završnoj fazi te će se uskoro krenuti s tiskanjem iste. Brošura se sastoji od tri dijela – prvi dio nosi naziv „Informiranošću i razvojem kompetencija postajemo sve bolji i kvalitetniji”, drugi dio „Dijalogom i razmjenom iskustava osnažimo dijalog – Međunarodna konferencija“ te treći dio „Model suradničkog socijalnog dijaloga“. Da podsjetimo, Hrvatski sindikat pošte je 27. srpnja 2015. s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava zaključio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz Europskog socijalnog fonda u sklopu programa 2007. – 2013. – “Jačanje socijalnog dijaloga – Faza II“. Sklapanje Ugovora rezultat je projekta koji je izradio Hrvatski sindikat pošte pod nazivom ¨3R¨ (razgovor-razumijevanje-rezultat) i koji je prihvaćen od strane Ministarstva te se u potpunosti financira bespovratnim sredstvima Europske unije.
ČAK 840 TISUĆA GRAĐANA U RH NEMA ZA HRANU I GRIJANJE
Čak petina ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva, potvrđuju to prvi rezultati istraživanja koje je objavio Državni zavod za statistiku. Naime, stopa rizika od siromaštva za 2015. godinu iznosi 20,4 posto, što je za jedan posto više nego godinu ranije. Prag rizika od siromaštva postavljen je, inače, na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih kućanstava u Hrvatskoj. Taj je prag lani iznosio 24.900 kuna, i to za jednočlano kućanstvo u kojem se mjesečno živjelo s 2075 kuna, dok je za kućanstva s dvije odrasle osobe i dvoje djece granica postavljena na 52.290 kuna, odnosno 4357 kuna na mjesec. Primjera radi, kućanstava u teškoj materijalnoj deprivaciji, a riječ je o pokazateljima koji utječu na kvalitetu života, u 2015. godini je bilo 13,9 posto. Riječ je o domaćinstvima koja ne mogu zadovoljiti minimalno četiri od devet stavki, uvjetno rečeno, normalnog života – ne mogu si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, kao ni obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, ne uspijevaju podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava… Inače, osoba koje žive u takvim kućanstvima, kao i onima s niskim intenzitetom rada, te su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u Hrvatskoj je lani bilo 29,4 posto, dakle, gotovo svaki treći građanin! „Statistika sasvim sigurno upućuje na negativne trendove, no objektivno stanje je puno gore. Kako i ne bi bilo kad 28.000 ljudi u ovom trenutku ide na posao bez ikakve naknade, 80 tisuća ih radi za minimalac, a više od 60 posto Hrvata prima prosječnu plaću s kojom se jedva da preživjeti. Siguran sam stoga da je puno veći krug ljudi u Hrvatskoj u riziku od siromaštva“, rekao je Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodao da će nas siromaštvo definitivno koštati i zdravlja jer jedemo hranu slabe nutritivne vrijednosti koja izaziva šećer, pretilost, tlak… Iznos od 4357 kuna mjesečno izračunati je prag siromaštva za četveročlanu obitelj (roditelje i dvoje djece), što znači da na raspolaganju dnevno, za sve potrebe, imaju tek 145 kuna. Iznos od 2075 kuna mjesečno je prag siromaštva za jednočlano kućanstvo. (Izvor: Slobodna Dalmacija)
KOLIKO BI OPTIMALNO TREBAO TRAJATI GODIŠNJI ODMOR?
S početkom ljeta većina radnika iščekuje godišnji odmor kao slamku spasa na kojoj će se “isključiti” od nesigurnosti radnog mjesta, posla i svakodnevnih kontakata s ljudima s kojima rade, a koji mogu biti zamorniji od samog posla. Kako odlazak na godišnji odmor utječe na psihofizičko zdravlje i produktivnost radnika i koliko bi optimalno trebao trajati? „Radnik ‘peak’ (vrh, op. a.) godišnjeg odmora postiže tek 8. dan odmora. Dva tjedna odmora su minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost“, kaže dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada i sporta iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Istraživanja neosporno pokazuju dobrobit odmora za zdravlje i produktivnost radnika. „Dugotrajna i kontinuirana izloženost prekovremenom radu, nesigurnost radnog mjesta, nemogućnost utjecaja na aktualnu situaciju, premorenost, zahtjevi za rad “od kuće” ugrožavaju zdravlje radnika i povećavaju pobol od infarkta, moždanog udara, anksiozno-depresivnih poremećaja, nesanice…“, ističe dr. Kardoš. Psihološki odmak od posla i ljudi na radnom mjestu kao i od obvezne komunikacije ističu se u studijama kao najvažniji doprinos kvaliteti odmora. „Godišnji odmor trebao bi biti prepoznat od sustava i poslodavaca kao mjera za povećanje produktivnosti i investicija, a ne kao trošak jer se redovitim odmorima preveniraju akutne i kronične bolesti i smanjuje stopa bolovanja“, kaže Kardoš, ističući i važnost dnevnog i tjednog odmora, kao i “kratkog” od 1-2 dana. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina istraživanje pokazalo da u prosjeku po radniku ostane šest dana neiskorištenog odmora iako se radnik, kaže pravni savjetnik iz HUP-a Ivan Sarić, po zakonu ne može odreći godišnjeg odmora. Sindikalac Krešimir Sever kaže da su mnogi poslodavci smanjili broj dana godišnjeg odmora nastankom krize. No, on ne može biti manji od 20 dana. (Izvor: Večernji list)