„Plaća poštara je između četiri i šest tisuća kuna“
Dakle, što sve papir trpi! Stanovita S.B., novinarka „ugledne“ dnevne tiskovine, u svom se tekstu objavljenom u ponedjeljak 20.11., grdo narugala svim hrvatskim poštarima. Naime u članku objavljenom preko gotovo cijele stranice, ponukana problemom kašnjenja pošiljaka u dva karlovačka naselja, dotična eto saznaje i objavljuje kako „Hrvatskoj pošti u nekim dijelovima Hrvatske kronično nedostaju upravo poštari“, te postoji „velika potreba za zapošljavanjem, posebice u vrijeme turističke sezone“. U redu, ovo je notorna činjenica, svi znamo da je tomu tako. Teško je zaposliti poštara, kvalitetnog i na duži rok, pogotovo. Međutim, u nastavku teksta, gospođa novinarka zaključuje kako se uvjeti za zapošljavanje poštara „ne čine zahtjevnima“ jer je potrebno imati tek tamo neku školicu i znati voziti moped do 50 kubika. I to nije sve o čemu nas ona izvještava, već dodaje da uz tako nezahtjevne uvjete, istim tim potencijalnim poštarima u Pošti se smiješi plaća od četiri do šest tisuća kuna. Čuj, do cijelih šest tisuća kuna!? Voljeli bi da je tako al’ nažalost nije. Odakle i iz kojeg prsta je isisala ovu dezinformaciju teško je reći. Ne želimo vjerovati da je takvo što čula od nekog odgovornog iz Hrvatske pošte. Koliko god joj, kako u članku piše, „poručuju iz HP-a da su svjesni da posao poštara nije lak, ali Hrvatska pošta nudi dinamičnu radnu okolinu i sigurno i stabilno radno mjesto te brojne prednosti za radnike. Iznos neto plaće ovisi o puno faktora kao što su osobni odbitak, radni staž, iznos prireza te ugovoreni dodaci temeljem Kolektivnog ugovora…“, informacija o mogućoj plaći od šest tisuća kuna je čista dezinformacija, laž i izrugivanje. Kako drugačije sve to može prihvatiti, na primjer poštar Z.L. iz Sl. Broda s 35 godina radnog staža, uz osobni odbitak od 240,00% i odrađenih svih 176 sati u listopadu, kojem na platnoj listi u rubrici: Neto plaća (bruto – dopr. – porez i prirez) čitko piše iznos od 4.692,80 kn.
OJ, TEHNIKO MUKO MOJA!
Obilazeći poštanske urede gotovo svakodnevno slušamo vapaje radnika „pomozi ako Boga znaš“. Kažu, a i očigledno je, maksimalno se trude obaviti sve svoje svakodnevne radne obveze, ispunjavati ciljve i naravno, stranke učiniti zadovoljnima. No, kada zakaže tehnika, sav vidljivi trud postaje nevidljiv. Blokiranje ekrana i štampača svakodnevna su muka operatera u mnogim poštanskim uredima, a ako se tome nadoda i nervoza korisnika, koji za takve stvari najčešće nemaju razumijevanja, dobijemo pravi kaos. Pri tome ne strada sustav ili netko mjerodavan za njegovo funkcioniranje, nego upravo operateri. Ne pomaže ni „prijenos uživo“, kada korisnici slušaju razgovore između operatera i IT stručnjaka te pokušaje rješavanja problema i objašnavanja putem telefona. Uz navedene probleme s tehnikom, radnici mole da im se objasni i formula rada bez potrebnog uredskog materijala. Trebovanje, naime, uredno kasni, a naravno, najveći krivci ponovno ispadaju operateri, jer sasvim sigurno, korisnike ne zanima zašto nema papira i olovaka, njih zanima samo jedno – dobiti i platiti kvalitetnu uslugu u što kraćem roku. Uvjereni smo da su ovi problemi rješivi, ostaje nada da za isto postoji i volja.
SVAKA TREĆA PRITUŽBA NA DISKRIMINACIJU ODNOSI SE NA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
Hrvatska i dalje nema važeći Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, ali ni migracijsku politiku, istaknula je u svom godišnjem izvješću pučka pravobraniteljica Lora Vidović čiji je ured u prošloj godini otvorio 5433 predmeta u 50 gradova i sela u kojima je istraženo više stotina sudionika, nadležnih tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, sveučilišta i vjerskih organizacija. Skoro 90 posto pritužbi su podnijele fizičke osobe, a gotovo polovica ukupnog broja pritužbi je stigla iz Zagreba kojeg u stopu prate Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. Između ostalog, pravobraniteljica u svom izvješću navodi da su osobe starije životne dobi jedna od najranjivijih skupina društva pa tako više od pola milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od dvije tisuće kuna, a čak 94 tisuće njih manje od 500 kuna. Veliki broj pritužbi upućen je zbog radnih i službeničkih odnosa, a svaka treća pritužba na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja.“ Mnogi radnici i nezaposleni nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima ili svoj problem ne žele prijaviti, zbog velikih troškova sudskih postupaka ili dodatne viktimizacije. Promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja dodatno su otežale položaj osoba koje se prvi put zapošljavaju, dok još uvijek nije iskorijenjena praksa neisplate plaća radnicima“, rekla je pravobraniteljica. (Izvor: Lider/Hina)
51% ISPITANIKA SMATRA DA JE ZA DOBIVANJE POSLA NAJVAŽNIJA VEZA
Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 8. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (11. do 18. listopada 2017.) proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom tržištu rada. U istraživanju je sudjelovalo gotovo 300 ispitanika: 55% zaposlenih, 37% nezaposlenih, dok se 7% ispitanika još školuje. Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (59%) niti napredovanje (66%). Više od polovice ispitanika (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (66%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (26%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu (32%). Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (37%). Trećina ispitanika (26%) najradije bi radili za sebe. Čak 17% ispitanika radilo bi za državu. Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (35%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 28%, odnosno 25% ispitanika, dok je 7% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla. Zabrinjavajuća je činjenica da najviše zaposlenih ispitanika (51%) smatra kako je za dobivanje posla najvažnija veza. Među nezaposlenima je takvih još i više (64%). Većina nezaposlenih ispitanika (60%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Gotovo trećina (30%) traži posao isključivo u struci, dok ih 10% traži posao isključivo izvan struke.
ODALI POČAST ŽRTVAMA VUKOVARA
Uoči obilježavanja 26. godišnjice okupacije Vukovara, članovi Hrvatskog sindikata pošte i Udruge hrvatskih branitelja Brodsko-posavske županije posjetili su, 11. studenog 2017., taj herojski grad Domovinskog rata. Paljenjem svijeća i obilaskom groba generala Blage Zadre, naši su članovi i branitelji odali počast svim žrtvama okupatora. Podsjetimo, 1991. godine Vukovar je bio sravnjen sa zemljom, na grad je padalo između 600 i 800 projektila dnevno, a život je izgubilo oko 4000 branitelja i civila.