U svrhu izrade plana godišnjih odmora, Poslodavac ovih dana provodi anketiranje radnika o terminu korištenja odmora u slijedećoj godini. Na temelju dosadašnjih loših iskustava kod planiranja i realizacije godišnjih odmora, važno je podsjetiti, kako predstavnike Poslodavca na njihove obveze, tako i radnike na njihova prava, na nekoliko bitnih odrednica važećeg Kolektivnog ugovora koje su vezane za planiranje i realizaciju godišnjih odmora.
– kod planiranja godišnjih odmora, Poslodavac osim brige o potrebama organizacije rada, mora voditi brigu i u obzir uzeti osobne potrebe radnika (čl.27. st.1. KU);
– u slučaju kada radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, Poslodavac radniku mora omogućiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju (čl.26. st.1. KU);
– odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku najkasnije 15 (petnaest) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora (čl.28. st.4. KU);
– protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti Poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 (petnaest) dana od uručenja odluke (čl. 29. KU).
4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA VS HP STVARNOST
Četvrta industrijska revolucija je započela i svi smo svjedoci velikim promjenama koja ona donosi u privatni i poslovni dio naših života. Epidemija COVID 19 znatno je ubrzala digitalizaciju, 5G mreža je tu i virtualni svijet polako postaje naša stvarnost. Hrvatska pošta je u svojoj strategiji veliki dio prostora posvetila toj stvarnosti kako bi na vrijeme bila spremna prilagoditi svoje poslovanje i pokušala izvući najbolje iz svega. Nažalost, HP stvarnost je daleko od onoga kako zamišljamo kompaniju budućnosti. (Pre)veliki dio naših poštanskih ureda izgleda kao da je (za)ostao u nekim prošlim vremenima. Zbog neulaganja u održavanje poštanskih ureda naša stvarnost nisu poštanski uredi iz budućnosti, nego poštanski uredi u kojima kiša kaplje po glavama korisnika i radnika. To su uredi u koijma prečesto nema ni zakonom propisanog osvjetljenja za normalan rad jer nemamo načina za kupiti obične žarulje! To su uredi u kojima radnici (pre)često ostaju bez osnovnih sredstava za rad – papira, kuverti, raznoraznih potvrda… Lijepo je i pohvalno što strateški razmišljamo o budućnosti Hrvatske pošte, ali HITNO je potrebno osvijestiti našu sadašnjost! A ona je miljama daleko od standarda koji bi svi mi željeli..
“JEDNAKA PRAVA – JEDNAKE PLAĆE – JEDNAKE MIROVINE”
Završna konferencija projekta EU-a “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” upozorila je, kako bi se smanjio rizik od siromaštva za žene, na društveni problem jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena koji u Hrvatskoj iznosi 12,74 posto. Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini, muškarci u Hrvatskoj prosječno mjesečno zarađuju 8837 kuna, a žene 7711 kuna. Konferencija se održava u mjesecu u kojem se obilježava i Dan jednakih plaća. Ove godine taj dan je bio 10. studeni, od kada se simbolično računa da u prosjeku žene, za razliku od muških kolega, do kraja godine više ne primaju plaću jer rade “besplatno”.
Projekt “Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine” provodi se od 1. listopada 2018. do 31. prosinca 2020., a kroz istraživanja i analize dobivena su nova znanja kojima se teži boljem razumijevanju uzroka i posljedica jaza u plaćama i mirovinama. Kreiran je edukacijski program, kao i standardi i mjere za smanjivanje jaza u plaćama i mirovinama. Tako je potrebno donijeti i primjenjivati standarde poput mjera transparentnosti plaća u svim djelatnostima, definiranja i ujednačenja mehanizama praćenja plaća, dok je pitanje rodnog jaza u plaćama potrebno standardizirano koristiti u procesima kolektivnog pregovaranja. Potrebno je i uvoditi pozitivne mjere poput promicanja rodno uravnotežene strukture zaposlenika u cilju uklanjanja horizontalne i vertikalne segregacije, odnosno uvoditi rodne kvote u praksama zapošljavanja, prilikom napredovanja te povećanja plaća u dominantno ženskim zanimanjima.
Hrvatska po jazu u plaćama bolja od prosjeka EU-a
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je kako prema Eurostatovim podacima, Hrvatska po pitanju jaza u plaćama stoji mnogo bolje od europskog prosjeka. U Hrvatskoj je taj jaz 10,5 posto, a europski prosjek je 14,8 posto. Ono što zabrinjava je utjecaj pandemije covida-19 na sadašnje trendove jer je dovela do velikih otpuštanja na svjetskoj razini, što će vjerojatno imati negativan učinak na rodno uvjetovanu razliku u plaćama. Otpuštanja u slabije plaćenim sektorima, poput tekstilne industrije, gdje je ionako prisutna određena nesigurnost u smislu manjih prihoda i ugovora na određeno, tiču se upravo žena koje dominantno rade u toj industriji, dodao je Aladrović.
Žene u Hrvatskoj prestigle muškarce po obrazovanju
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da su žene u Hrvatskoj prestigle muškarce po obrazovanju, ali da veći broj žena na studijima nije jednak u svim područjima znanosti, gdje dječaci i muškarci više završavaju tehničke škole i studije. Istraživanja pokazuju kako postoji statistička razlika u primanjima žena i muškaraca, a Fuchs navodi kako uzrok tome može biti veća zastupljenost žena na hijerarhijski nižim i manje plaćenim poslovima. Uz to, žene rade vremenski više i imaju više prekida rada zbog roditeljskog i rodiljnog dopusta te je veća vjerojatnost da će odabrati rad sa skraćenim ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi pomirile posao i privatne obaveze.
Neravnopravnost na tržištu rada dovodi i do jaza u mirovinama
Stručni savjetnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Josip Šipić iznio je rezultate nekoliko istraživanja prema kojima ispitanici većinom prepoznaju da neravnopravnost na tržištu rada dovodi i do jaza u mirovinama. Kao neke od razloga koji su doveli do rodnog jaza, ispitanici su naveli trudnoću i majčinstvo zbog kojih su žene na neravnopravnom položaju. Također su naveli da društvo općenito drugačije gleda na žene, da je tržište rada patrijarhalno te da postoji podjela na muške i ženske poslove, ali i nejednako vrednovanje rada.