Još je svega nekoliko dana ostalo za prijavu na 8. sportske susrete članova HSP-a. Napominjemo da je broj sudionika ograničen, stoga svi koji želite s nama u Biograd požurite s prijavama, koje traju do 1. rujna 2022. Podsjećamo da će se igre održati u sklopu hotela Adria, od 23. do 25. rujna 2022. Natjecati se možete u čak sedam sportova – mali nogomet (M), pikado (Ž), boćanje (Ž+M), odbojka (Ž+M), povlačenje konopa (Ž+M), kuglanje (Ž/M) i stolni tenis (Ž/M), a na susrete mogu i oni koji nemaju sportskih ambicija, već se samo žele odmoriti ili navijati za svoje kolegice i kolege. Sve opcije su ponuđene na prijavnici koju možete zatražiti kod svog sindikalnog povjerenika. Cijena “all inclusive” aranžmana (prijevoz, smještaj, iće i piće) je 730 kuna po osobi, plativo u 5 mjesečnih rata. Dospijeće prve rate je na isplati plaće za rujan (u listopadu 2022.). Vidimo se u Biogradu!
DOLAZI LI KRAJ RADU NA CRNO?
U javno savjetovanje upućen je Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Prema njemu će Ministarstvo rada javno objaviti registar poslodavaca kod kojih se otkriju radnici na crno. Ti će poslodavci svakom radniku, koji nije bio prijavljen, morati isplatiti plaću i sva javna davanja za šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada
Ministarstvo rada i državni inspektorat kreću u borbu protiv sive ekonomije. Novi zakon o suzbijanju rada na crno kontrolirat će poslodavce i uvesti još strože kazne. „Omogućili smo u korist radnika ako inspektorat utvrdi postojanje neprijavljenog rada da radnik ima pravo na 6 mjeseci neto medijalnih plaća. Šest mjeseci prije datuma utvrđivanja nepravilnosti“, pojasnio je Marin Piletić, ministar rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike. Planira se i osnivanje javnog registra poslodavaca koji budu kršili novi zakon. „Da naši radnici koji traže posao jasno vide koji su to poslodavci koji su provodili rad na crno i oni kod kojih naravno nije utvrđena takva nepravilnost“, dodao je ministar Piletić. „Crne liste izuzetno su dobra stvar, na njima treba opstajati zapravo radi toga da radnik već u trenutku kad se zapošljava i kad ga netko i pozove može vidjeti o kome se radi, da zapravo i društvo vidi koji su to poslodavci koji su uhvaćeni u takvim društvenim nepodopštinama“, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Iz HUP-a ističu kako podržavaju novi zakon i sve kazne koje bi dovele do suzbijanja rada na crno. „Ja mislim da ga treba suzbijati ne samo represivnim mjerama nego treba raditi na svemu onome što dovodi do toga da ljudi pribjegavaju raditi na crno izlažući se riziku i vrlo visokim kaznama koje se predviđaju zakonom, drastično visoke kazne osobito za ponavljače“, kazao je Damir Zorić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Radnici koji su neprijavljeni najčešće su iz sektora graditeljstva i ugostiteljstva, te dio obrtnika. „Ponajprije graditeljstvo, ali i onda neke slične djelatnosti gdje je velika brojka ljudi, ali i onda iz toga proizlazi da i kod nekih manjih poslodavaca koji tobože uzmu nekoga da vide kako je pa će ga onda kasnije prijaviti, pa se to isto tako produži“, upozorio je Sever. Očekuje se da će ovaj zakon stupiti na snagu već početkom iduće godine. (Izvor: HRT)
U SRPNJU 109.571 NEZAPOSLENIH
Potkraj srpnja 2022. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bila je evidentirana 109.571 nezaposlena osoba, što je za 3.773 osobe više nego prethodnoga mjeseca, a za 16.435 osoba manje nego u srpnju 2021. Dakle, u srpnju 2022. godine nezaposlenost je povećana za 3,6 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, a smanjena je za 13 posto u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine. Od ukupnoga broja nezaposlenih u srpnju 2022. bilo je 44.404 nezaposlena muškarca (40,5 posto) i 65.167 nezaposlenih žena (59,5 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine, a najmanje u skupini osoba od 55 do 59 godina. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenim fakultetom i akademijom, a najmanje u skupini osoba sa završenom osnovnom školom. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u srpnju 2022. imali su Splitsko-dalmatinska županija, Osječko-baranjska županija i Grad Zagreb, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Tijekom srpnja 2022. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 17.200 slobodnih radnih mjesta, što je za 14,2 posto manje nego u srpnju 2021. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: prerađivačka industrija, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, obrazovanje, trgovina na veliko i malo te građevinarstvo.