Izvor: EUROPSKA KOMISIJA – Europska komisija danas je donijela dva prijedloga za jačanje tijela za jednakost, posebno njihove neovisnosti, resursa i ovlasti, kako bi se mogla učinkovitije boriti protiv diskriminacije u Europi. Tijela za jednakost važna su za pružanje pomoći žrtvama diskriminacije i osiguravanje primjene prava EU-a o nediskriminaciji u praksi. Tim novim zakonodavstvom osigurat će se da tijela za jednakost mogu ostvariti svoj puni potencijal. Ujedno će se žrtvama diskriminacije pružiti bolja zaštita i doprinijet će se sprečavanju diskriminacije.
Jačanje uloge tijela za jednakost
Postojeća pravila EU-a o tijelima za jednakost državama članicama daju velika diskrecijska prava u pogledu ustroja i djelovanja tih tijela. To je dovelo do znatnih razlika među državama članicama, posebno u pogledu ovlasti, neovisnosti, resursa, dostupnosti i učinkovitosti tijela za jednakost. Komisija predlaže skup obvezujućih pravila za jačanje uloge i neovisnosti tijela za jednakost:
Veća nadležnost: na temelju prijedloga nadležnost tijela za jednakost proširuje se na dvije postojeće direktive, Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju i Direktivu o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti.
Neovisnost: uvest će se pravni zahtjev da tijela za jednakost ne smiju biti pod vanjskim utjecajem, osobito kad je riječ o njihovoj pravnoj strukturi, odgovornosti, proračunu, osoblju i organizacijskim pitanjima.
Dostatni resursi: države članice trebat će tijelima za jednakost osigurati ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za učinkovito izvršavanje njihovih ovlasti.
Dostupnost svim žrtvama: usluge tijela za jednakost trebat će biti besplatne i dostupne svim žrtvama na ravnopravnoj osnovi, među ostalim osobama s invaliditetom. Tijela za jednakost trebat će podnositeljima pritužbi osigurati preliminarnu procjenu njihova slučaja.
Savjetovanje o postupku donošenja zakona i politika: javne institucije morat će se pravovremeno savjetovati s tijelima za jednakost i uzeti u obzir njihove preporuke o pitanjima povezanima s diskriminacijom i jednakim postupanjem; tijela za jednakost surađivat će i s drugim relevantnim dionicima radi razmjene znanja i kreiranja sinergija.
Veće ovlasti u slučajevima diskriminacije: tijela za jednakost moći će provoditi istrage slučajeva diskriminacije, donositi mišljenja ili obvezujuće odluke (ovisno o izboru država članica) i zastupati stranke na sudu u slučajevima diskriminacije. Tijela za jednakost također će moći strankama koje podnesu pritužbu predložiti alternativni mehanizam za rješavanje sporova, kao što su mirenje ili posredovanje.
Informiranje javnosti: države članice i tijela za jednakost intenzivnije će raditi na sprečavanju diskriminacije i promicanju jednakosti.
Dijeljenje stručnog znanja: tijela za jednakost sastavljat će redovita izvješća o jednakom postupanju i diskriminaciji i moći će davati preporuke.
Trenutačno ne postoji zajedničko formalno praćenje tijela za jednakost. Prijedlogom se predviđa da će Komisija uspostaviti zajedničke pokazatelje za procjenu učinaka predloženih mjera i osiguravanje usporedivosti podataka prikupljenih na nacionalnoj razini. Komisija će svakih pet godina objavljivati izvješće o stanju tijela za jednakost u EU-u.
Kontekst
Jednakost je jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Pravom EU-a od država članica zahtijeva se da uspostave tijela za jednakost na temelju Direktive o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ), Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području robe i usluga (2004/113/EZ), Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području zapošljavanja (2006/54/EZ) i Direktive o rodnoj ravnopravnosti u području samozapošljavanja (2010/41/EU). Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ) i Direktiva o rodnoj ravnopravnosti u području socijalne sigurnosti (79/7/EEZ) ne sadržavaju takve odredbe.
Tijela za jednakost javne su institucije koje pružaju pomoć žrtvama diskriminacije i izdaju izvješća i preporuke. Dio su institucijskih sustava provjere i ravnoteže u zdravoj demokraciji. Tijela za jednakost trebaju se ojačati kako bi se zaštitila jednakost i osiguralo da ljudi u svakodnevnom životu ne budu diskriminirani.
Kako bi se ojačale ovlasti i poboljšalo djelovanje tijela za jednakost, Komisija je 2018. donijela neobvezujuću preporuku o standardima za tijela za jednakost. Međutim, samo su neke države članice provele reforme radi rješavanja problema navedenih u preporuci, a većina je izvijestila da uopće nije uvela promjene ili da nisu provedene veće reforme. U 2019. čak 59% Europljana je smatralo da je diskriminacija na temelju etničkog podrijetla raširena u njihovoj zemlji. Osim toga, njih 53% smatralo je da je raširena diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, 47% na temelju vjere, 44% na temelju invaliditeta, a 40% na temelju dobi. S obzirom na te visoke postotke, čini se da javnost u EU-u nije dovoljno informirana o pravima žrtava ni o diskriminaciji općenito.
U okviru javnog savjetovanja u ožujku2022. potvrđeno je da većina dionika podržava dodatna pravila EU-a kojima se utvrđuju standardi za tijela za jednakost.
Inicijativa se sastoji od dva ista prijedloga direktiva. Donesena su dva prijedloga jer se šest direktiva koje su obuhvaćene inicijativom temelji na dvije različite pravne osnove, za koje su potrebni različiti postupci donošenja.