Porast problema s mentalnim zdravljem znači da bi ovo mogla biti sljedeća zdravstvena kriza i zastupnici u Europskom parlamentu žele to spriječiti. Pandemija i ekonomska kriza koja je uslijedila snažno su opteretile mentalno zdravlje i dobrobit svih građana, uz sve veću učestalost psihosocijalnih rizika povezanih s radom i veće stope stresa, tjeskobe i depresije. Međutim, mentalno zdravlje se ne tretira kao prioritet na isti način kao fizičko zdravlje, kaže rezolucija Europskog parlamenta o mentalnom zdravlju u digitalnom svijetu rada, usvojena 5. srpnja 2022. U izvješću se ističe da je 64 posto mladih između 18. i 34. godine bilo izloženo riziku od depresije 2021. godine, zbog nedostatka zaposlenja te financijskih i obrazovnih izgleda, kao i usamljenosti i društvene izolacije.
Prevencija mentalnih problema povezanih s radom
Rezolucija poziva institucije EU-a i države članice da prepoznaju visoku razinu mentalnih problema povezanih s radom i pronađu načine za pomoć u prevenciji mentalnih problema u svijetu digitalnog rada (rad pred računalom). Također naglašava potrebu za iskorjenjivanjem nasilja, diskriminacije i uznemiravanja na poslu.
Izvješće poziva na zakonodavstvo kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi za rad na daljinu u cijeloj Uniji, a da se pritom ne ugroze radni uvjeti radnika na daljinu. Trebalo bi pokriti uvjete rada, kao što je osiguranje da je rad dobrovoljan i da su prava, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, radno opterećenje i standardi učinka radnika na daljinu jednaki onima na radnom mjestu. Također, izvješće poziva na fleksibilno radno vrijeme kako bi se ublažio stres vezan uz posao, obrazovanje o mentalnom zdravlju i obuku za poslodavce.
Parlament predlaže da 2023. bude EU godina dobrog mentalnog zdravlja kako bi se osigurala usredotočenost na to pitanje. Najnovije izvješće naglašava zabrinutost EP-a za mentalno zdravlje. U rezoluciji iz srpnja 2020. o strategiji javnog zdravstva EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 , EP je prepoznao mentalno zdravlje kao temeljno ljudsko pravo i pozvao na akcijski plan EU-a za mentalno zdravlje.
U 2021.Europski parlament je tražio pravo na isključenje s posla izvan radnog vremena bez negativnih posljedica.
Europski sindikati koji su dio platforme EndStress.EU (ETUC, Eurocadres, EFFAT, EPSU i industriAll) pisali su povjereniku Schmidtu kako bi predložili zakon i istaknuli kako:
Četvrtina europskih radnika vjeruje da su njihova sigurnost ili zdravlje ugroženi zbog njihova posla
Europsko gospodarstvo gubi 620 milijardi eura godišnje samo zbog depresije povezane s radom
80% poduzeća u EU identificira barem jedan psihosocijalni čimbenik rizika koji je prisutan na njihovim radnim mjestima, dok manje od 40% radnih mjesta ima akcijske planove za sprječavanje psihosocijalnih rizika na poslu diljem EU
88% radnika u EU-u ima problema sa stresom na poslu
Mladi ljudi imaju do četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti depresiju ili anksioznost nego odrasli, a u 2021. godini 64% mladih između 18 i 34 bilo je u riziku od depresije.