ETUC/NHS – Dva vodeća europska ekonomista podupiru pozive za snažnom EU direktivnom o primjerenim minimalnim plaćama kao ključnom dijelu oporavka od Covid krize. U vrijeme održavanja socijalnog samita EU u Portu, vodeći ekonomisti u Europi, između ostalih i profesori Mariana Mazzucato i Thomas Piketty potpisali su otvoreno pismo u kojemu se navodi kako direktiva predstavlja „promjenu paradigme“ u politici Europske komisije u usporedbi s njenim odgovorom na financijsku krizu.
Pozdravljajući direktivu ekonomisti tvrde kako će potpora minimalnim plaćama kroz zakonodavstvo stvarno osigurati da radnici više ne žive ispod linije siromaštva.
Pismo, koje su također potpisali i drugi priznati ekonomisti širom Europe, završava:
„Predložena Direktiva je korak u pravom smjeru, no potrebne su snažnije mjere za jamčenje poštivanja prava na kolektivno pregovaranje kako bi sindikati mogli pregovarati bolje plaće i uvjete rada za radnike i povećati zakonski određene minimalne plaće do razine koja u najmanju ruku osigurava pristojan standard života.“
Trenutačno su zakonski utvrđene minimalne plaće u 20 EU država članica određene u tako malim iznosima da promjene koje traže sindikati podrazumijevaju nužno potrebna povećanja plaća za više od 24 milijuna radnika.
Siromaštvo onih koji rade također je u rastu u Europi kao rezultat toga što je najmanje 3 milijuna ljudi izgubilo pogodnosti kolektivno ugovorenih plaća i radnih uvjeta od 2000. godine. Dokazi pokazuju da zemlje s niskom razinom radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima imaju najniže plaće.
Suizvjestitelji Izvješća o Prijedlogu direktive koja je u proceduri Europskog parlamenta, a koje podupiru sindikati i sada vrhunski ekonomisti, podnijeli su amandmane za jačanje direktive koji uključuju:
– „prag dostojanstva“ koji će osigurati da zakonski utvrđene plaće ne mogu biti određene u iznosu manjem od 60 % medijalne plaće i 50% prosječne plaće u državama članica.
– osiguravanje da dodjela javnih ugovora u postupku javne nabave ide samo tvrtkama koje poštuju pravo radnika na učlanjivanje u sindikat i kolektivno pregovaranje.
– osiguravanje sindikatima prava pristupa radnim mjestima i zaštita od antisindikalnih postupaka od strane poslodavaca.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) također je primila poruku potpore profesora Jamesa K. Galbraitha, koji je izjavio:
“Kao ekonomist i osoba koja izučava komparativne sustave, mogu kategorički reći da zemlje i regije sa visokim minimalnim plaćama, snažnim sindikatima i radnim standardima imaju bolje ekonomske rezultate, uključujući nižu nezaposlenost, od onih koje su lošije u tom pogledu. Iz tog razloga, uvijek sam snažno podupirao pokrete za povećanje minimalne plaće i jačanje radnih prava u SAD-u.“
“Mnogi od europskih najpriznatijih ekonomista kažu jasno i glasno da je povećanje minimalnih plaća dobro za gospodarstvo“, kaže Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a. „To je važna poruka za EU i države članice u ovo vrijeme kada se o Direktivi o primjernim minimalnim plaćama raspravlja u Europskom parlamentu i kada EU održava svoj prvi socijalni samit nakon dosta godina.“
Cjeloviti tekst pisma:
Više zakonski određene plaće i snažnije kolektivno pregovaranje dobri su za gospodarstvo
Oporavak od ekonomske krize mora biti vođen plaćama. Veće minimalne plaće i snažnije kolektivno pregovaranje moraju biti ključne sastavnice snažnog, pravednog i održivog oporavka.
U listopadu 2020. godine Europska komisija je objavila svoj prijedlog Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji. Prvi put u povijesti EU, na stolu je prijedlog zakona koji otvoreno cilja ne samo na značajno povećanje minimalnih plaća u Europi, već također na jačanje kolektivnog pregovaranja.
Ovaj prijedlog je promjena paradigme. Ne tako davno Komisija je u osnovi odbila primjerene minimalne plaće i jako kolektivno pregovaranje kao prepreke slobodnim tržištima, tvrdeći kako oni imaju negativan utjecaj na rast i zapošljavanje. Zaista, na početku posljednje velike ekonomske krize 2008./2009. godine EU je vršila značajan utjecaj na dosta zemalja požurujući ih na zamrzavanje ili čak smanjivanje minimalnih plaća i slabljenje kolektivnog pregovaranja.
Predložena Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama ima cilj postići upravo suprotno: primjerene minimalne plaće i snažno kolektivno pregovaranje trebaju osigurati radnicima dostojan život od onoga što zarade. Očekivano, mnogi i dalje tvrde kako bi povećanje minimalne plaće moglo produžiti krizu, biti preskupo za tvrtke te bi moglo zatvoriti tisuće radnih mjesta. Ukratko, stari argument prolazi, povećanje minimalne plaće je loše za gospodarstvo.
Zapravo, iskustva širom svijeta pokazuju upravo suprotno: primjerene minimalne plaće su ključne za ekonomski oporavak. Ako nas je prošla kriza nešto naučila, to je da rezanja i zamrzavanja plaća nisu put izlaska iz krize. Primjerene minimalne plaće, kako su predložene Direktivom, poboljšati će plaće više od 25 milijuna radnika u EU koji trenutno zarađuju minimalnu plaću. Puno od tih 25 milijuna radnika su tzv „ključni“ radnici koji osiguravaju nastavak funkcioniranja naših društava za vrijeme Covid-19 pandemije. Naravno da ti radnici zaslužuju naš pljesak – ali oni, više od toga, zaslužuju biti prikladno plaćeni kroz primjerene minimalne plaće i kolektivno pregovaranje.
Postoje različiti načini na koje primjerene minimalne plaće mogu ojačati gospodarstvo: više novca za trošenje u džepovima radnika sa niskim plaćama pokreće veća ulaganja i zbog toga podiže agregatnu potražnju, gospodarski rast, proizvodnost i na kraju zapošljavanje. Budući da minimalne plaće općenito imaju važan usmjeravajući učinak na razvoj plaća, pozitivni utjecaj povećanih minimalnih plaća na agregatnu potražnju bit će dodatno pojačan kroz rast plaća općenito. Javni proračuni također će imati koristi: povećanje minimalnih plaća znači da države trebaju manje trošiti na potpore za neprimjereno niske plaće kroz porezne olakšice i povlastice vezane uz zaposlenje. Podizanje agregatne potražnje će također pomoći državama povećati prihode kroz poreze i doprinose za socijalno osiguranje.
S obzirom na gospodarske i socijalne izazove koje je uzrokovala Covid-19 pandemija i strmi put oporavka koji je pred nama, ključno je da zbog toga primjerene minimalne plaće i snažno kolektivno pregovaranje budu priznati i promicani kao ključni elementi bilo koje strategije oporavka. Predložena Direktiva je korak u pravom smjeru, no potrebne su snažnije mjere jamčenja poštivanja prava na kolektivno pregovaranje kako bi sindikati pregovarali za bolje plaće i uvjete za radnike i podigli zakonom utvrđene minimalne plaće na razinu koja u najmanju ruku osigurava dostojan standard života. Primjerene minimalne plaće i snažno kolektivno pregovaranje nisu dobri samo za ljude, oni su očigledno također dobri za gospodarstvo.
Popis potpisnika:
Prof. Mariana Mazzucato, Professor in the Economics of Innovation and Public Value, Founding Director, Institute for Innovation and Public Purpose (IIPP), University College London (UCL), Italy/UK
Prof. Thomas Piketty, Professor at the EHESS and at the Paris School of Economics, Co-director, World Inequality Lab/World Inequality Database, France
Prof. Sebastian Dullien, Research Director, Macroeconomic Policy Institute, IMK, Hans-Böckler-Stiftung, Professor for International Economics, HTW Berlin – University of Applied Sciences, Germany
Prof. Paul De Grauwe, John Paulson Chair in European Political Economy, European Institute, London School of Economics, Belgium/UK
Prof. Thorsten Schulten, Head of the Collective Agreements Archive of the Economic and Social Research, WSI, Hans-Böckler-Stiftung, Honorary Professor at the University of Tübingen, Germany
Lord Meghnad Desai, Economist, House of Lords, UK
Michel Husson, Economist, IRES, France
Prof. Ozlem Onaran, Professor of Economics, Co-Director of Institute of Political Economy, Governance, Finance and Accountability, University of Greenwich, UK
Prof. Mario Pianta, Professor of Economic Policy, Scuola Normale Superiore, Florence, Italy
Prof. Julie Froud, University of Manchester, Professor of Financial Innovation is a member of the Organisations and Society subject group in the People, Management and Organisations division of MBS, UK
Dr Dirk Ehnts, Economist, Technical University of Chemnitz, Germany
Dr Tom McDonnell, Co-director, Nevin Economic Research Institute, Dublin, Ireland
Dr Philipp Heimberger, Economist, Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche, Austria
Dr Dario Guarascio, Deparment of economics and law – Sapienza University of Rome, Italy
Dr Christos Pierros, Post-doctoral researcher, University of Athens and Senior Researcher INE GSEE, Greece
Dr Jorge Uxó, Associate professor, University of Castilla – La Mancha, Spain
Dr Angelo Salento, Associate professor of Economic sociology and Sociology of work, University of Salento, Italy