Autor/ica: Gabrijela Galić
FAKTOGRAF – “Jednaka plaća za jednak rad” prvi je put promovirana 2013. godine. Plenkovićeva vlada se nada da će se projekt realizirati do 2024. godine. Vlada u naredne tri godine planira provesti reformu sustava plaća u javnim službama i državnoj službi, ali i uvesti model za „hibridni“ pristup radnom mjestu („smart working“). Reforma sustava plaća, kako se navodi u prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), „predstavlja važnu reformu u razdoblju do 2026.“ jer već „nekoliko godina postoji potreba za uvođenjem novog modela plaća u državnoj upravi i javnim službama“.
To se odnosi na oko 240 tisuća službenika i namještenika čije se plaće osiguravaju iz državnog proračuna.
Potreba za reformom, koja je stara nekoliko godina, kako se navodi u NPOO-u, zapravo se spominje puno duže i najavljivana je još od 2013. godine, ali do danas nije provedena.
„Potrebno je standardizirati sustav plaća u državnoj upravi i javnim službama i osigurati provedbu načela jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o segmentu javne uprave u kojoj je službenik zaposlen“, navodi se NPOO-om.
Taj novi model plaća i rada u državnoj službi i javnim službama trebao bi zaživjeti do kraja 2024. godine. Provede li u narednim godinama reformu sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a na čemu bi se trebalo početi raditi u listopadu ove godine s ciljem da se sustav kroz tri godine posloži, to će značiti da će se „načelo jednake plaće za jednak rad“ ostvariti nakon punog desetljeća od trenutka kada je uvedeno u javni prostor.
Sve je počelo sa SDP-om
Frazu „jednaka plaća za jednak rad“, naime, prvi je počeo koristitiMirando Mrsić, nekadašnji SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava. U listopadu 2013. godine najavio je kako će do kraja godine biti donesen novi zakon o plaćama kojim bi se na jedinstven i transparentan način uredio sustav plaća za zaposlene u javnom sektoru (Novi list, Večernji list).
Njime su trebali biti obuhvaćeni i državni dužnosnici bez obzira jesu li birani ili imenovani, ali se od njihova uključivanja naknadno odustalo.
Izrađeno je te 2013. godine i „idejno rješenje“ po kojem se predlagalo deset platnih razreda, a svaki od njih imao bi i deset platnih stupnjeva, a zaposleni bi mogli napredovati u okviru svog platnog razreda. Izuzetak su trebala biti dva dužnosnička platna razreda u kojima ne bi postojali platni stupnjevi.
No tadašnja koalicijska Vlada SDP-a do kraja mandata, koji je zaključen 22. siječnja 2016. godine, nije uspjela provesti u djelo načelo jednake plaće za jednak rad. To je načelo promovirano nakon što je u listopadu 2012. godine otkriveno da Vlada planira drastične rezove u državnoj i javnim službama ukidanjem dodatka za minuli rad od 0,5 posto po godini staža.
Bilo je to vrijeme teške krize, a planovi za drastičnije uštede na primanjima onih koji se financiraju iz proračuna uslijedili su nakon što je vlada sindikatima obećala da u zamjenu za odricanje od dijela materijalnih prava neće dirati osnovne plaće zaposlenih. No postupila je suprotno dogovoru sa sindikatima, a čim je informacija dospjela u javnost, Vlada se povukla, dok je zakon o plaćama iz resora uprave prebačen u resor rada. Nakon godinu dana, uz najavu analize plaća i svih dodataka, inaugurirano je novo načelo – jednake plaće za jednak rad.
Sindikati su se tada usprotivili prijedlogu novog načina obračuna plaća, odnosno novim platnim razredima pa se na prijedlog uvođenja deset platnih razreda zaboravilo (1, 2). Razlog tome je što su 2013. i 2014. godine Vlada i socijalni partneri (sindikati i poslodavci) bili zaokupljeni mirovinskom reformom kao i reformom radnog zakonodavstva pa nije bilo uputno otvaranje još jedne fronte.
Jednaka plaća za jednak rad aktualizira se 2015. godine kada je Vlada Nacionalnim programom reformi (NPR), jednim od sastavnih dokumenata Europskog semestra (NPOO ga ove godine zamjenjuje), ponovo najavila jednu od ključnih reformi – revidiranje sustava određivanja plaća uvođenjem jedinstvenih osnovica i „okvira za uređenje platnih razreda i varijabilnih dijelova s obzirom na uspješnost, u okviru postojeće mase plaća“.
Moto promjena i tada je bio „jednaka plaća za jednak rad“, ali se od izrade prvog prijedloga zakonskih izmjena odustalo od fiksnog i varijabilnog dijela plaće. Odustalo se i od tada ponovo najavljivanog ukidanja dodatka od 0,5 posto po godini minulog rada kod poslodavca te se ponovio stari prijedlog o 10 platnih razreda i 10 stupnjeva unutar svakog platnog razreda. Otvorena je mogućnost i dva dodatna platna razreda za vojsku i policiju (Novi list).
Kako su se parlamentarni izbori bližili, bilo je jasno da ni taj pokušaj uređenja sustava plaća za službenike i namještenike u državnoj i javnim službama neće proći.
Što je HDZ radio zadnjih pet godina
U SDP-ovom mandatu skovanu „jednaku plaću za jednak rad“ preuzele su i kratkotrajna koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta s Tihomirom Oreškovićem kao predsjednikom Vlade, ali i dvije Vlade Andreja Plenkovića.
Koalicijska Vlada koju je vodio Orešković se NPR-om za 2016. godinu, obavezala, doduše, na nešto širi pristup uređenju plaća, pa su govorili o uređenju plaća u javnom sektoru koji bi uz državnu i javne službe obuhvatio i sve agencije, a potom bi se „spustio“ na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NPR, Večernji list). Ta šestomjesečna Vlada nadogradila je krilaticu jednake plaće za jednak rad navodeći kako će se reforma provoditi pod motom –„graditi, uključiti, a ne rušiti“.
Ni ta reforma nije prošla, a prva Plenkovićeva Vlada u NPR-u za 2017. godinu opet najavljuje reformu, ali i odustaje od jedinstvenog zakona i najavljuje dva dokumenta – jedan koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugi koji će se odnositi na javnu upravu.
„Revidiranje sustava određivanja plaća provodit će se u dvije etape. Polazeći od načela jednakosti plaća (jednaka plaća za jednaki rad odnosno rad jednake vrijednosti), neovisno u kojem sektoru zaposlenik radi, novi će se sustav plaća proširiti na sve zaposlenike“, objašnjavali su tada u resornom ministarstvu rada (NPR, Novi list).
Više od četiri godine ni Plenkovićevi ministri nisu proveli reformu plaća, iako se njena provedba nastavila najavljivati i NPR-ovima za 2018. i 2019. godinu, dok NPR za 2020. godinu zbog epidemije Covida-19 i potreba sanacije njenih posljedica na gospodarstvo i radna mjesta, nije bio toliko fokusiran na reforme.
Sedmi pokušaj
Plenkovićeva Vlada sada ponovo aktualizira reformu koju nije provela u godinama prije pojave Covida-19. Koliko je ozbiljno mišljena promjena u sustavu plaća po modelu „jednaka plaća za jednak rad“, bilo je vidljivo nakon 36 dana štrajka u obrazovnom sustavu koji je Plenkovićevu Vladu pogodio 2019. godine.
Najduži štrajk u obrazovanju rezultirao je najavom vlade da će angažirati stranu konzultantsku kuću kako bi analizirala koeficijente u državnoj i javnim službama. Od analize se odustalo zbog koronakrize (Večernji list, 24 sata, Novi list).
„Jednaka plaća za jednak rad“ na kraju je postala sastavni dio plana oporavka i otpornosti u narednih pet godina. Sedmi je put to da je neka vlada najavljuje.
„Razina plaća za neka radna mjesta i poslove nedostatna je za privlačenje i zadržavanje stručnih, kompetentnih službenika, dok je u drugim slučajevima razina plaća previsoka u usporedbi s privatnim sektorom. Pored toga, rezultati rada službenika i namještenika nemaju utjecaja na visinu plaće jer ista ovisi isključivo o rasporedu na radno mjesto te nema mogućnosti za nagrađivanje i povišice“, navodi Vlada danas govoreći o potrebi standardizacije sustava.
Sustav nagrađivanja službenika s izvanrednim, odnosno iznadprosječnim rezultatima rada, kako objašnjava Vlada, uveo bi se kako bi se u javnu upravu uspjeli privući i zadržati kvalitetni, visokoobrazovani, kompetentni službenici te smanjio njihov odljev u realni sektor.
Tako Vlada ponovno najavljuje „analizu stanja i usporedba plaća u državnoj upravi i javnim službama s analizom razlika u plaćama u pojedinim segmentima državne službe i javnih službi“, kao i reviziju koeficijenata te prijedlog modela novog platnog sustava. To će biti temelj „za izradu novog Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama“. Plenkovićeva vlada tako se vraća na ideju izrade jednog zakona od koje je 2017. godine odustala.
„U okviru novog modela plaća uspostavit će se sustav nagrađivanja prema rezultatima rada (radnom učinku), promicanje u viši platni stupanj na temelju ostvarenog radnog učinka, odnosno vraćanje u niži platni stupanj u slučajevima kada službenik nije ostvario očekivane rezultate u radu“, navodi Vlada u NPOO-u dodajući kako će ocjena rada i učinkovitosti biti temelj za karijerno napredovanje i promicanje u plaćama.
Vladin je plan uvesti i mogućnost hibridnog rada, odnosno rada službenika na daljinu (smart working), što bi službenicima omogućilo „usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza“, ali i što bi doprinijelo „povećanju mobilnosti unutar javne uprave kao i većoj motivaciji za rad u javnoj upravi“.
Hibridan pristup radnom mjestu trebalo bi imati oko 20 posto službenika, odnosno njih 7,6 tisuća kako navodi Vlada pa im je potrebno „osigurati prijenosna računala i radne stanice za hibridni pristup radnom mjestu“.
Investicije u novi model plaća i rada u državnoj službi i javnim službama, što podrazumijeva i nadogradnju Centralnog sustava obračuna plaća (COP), prema procjeni Vlade koštat će gotovo 126 milijuna kuna, ako se reforma – jednaka plaća za jednak rad – iz sedmog pokušaja i ostvari.