POREZNA REFORMA
Adriano Milovan
(INDEX.HR) – VLADA je u sabor uputila novi prijedlog izmjena u poreznom sustavu koje bi građanima u džepovima trebale ostaviti nešto više novca nego što je to slučaj sada. No prijedlog Banskih dvora već je naišao na žestoke kritike, kako oporbe tako i sindikalaca, ali i poslodavaca.
U fokusu novog, petog kruga porezne reforme su izmjene u sustavu poreza na dohodak i poreza na dobit. U vladi predlažu da se stope poreza na dohodak od sljedeće godine smanje sa sadašnjih 24 i 36 posto na 20 i 30 posto, pri čemu zadržavaju iste porezne razrede, ali i isti neoporezivi dio dohotka od 4000 kuna. Također, predlažu da se stopa poreza na dobit smanji sa sadašnjih 12 na 10 posto za poduzetnike koji ostvaruju godišnje prihode do 7,5 milijuna kuna, čime će se, ističu u Banskim dvorima, obuhvatiti više od 93 posto poduzetnika u Hrvatskoj. Porezna reforma obuhvaća još nekoliko prijedloga, no oni su manje bitni za ovu priču.
U vladi kažu da će svi biti na dobitku
“Petim krugom porezne reforme građanima i poduzetnicima ostavljamo više novaca”, kaže za Index izvor iz vladinih krugova. Dodaje kako vlada time daje svoj obol jačanju potrošnje i gospodarskom rastu u sljedećoj godini, u kojoj očekuje oporavak od koronakrize. No upozorava i da mogućnosti vlade da pomogne rast plaća manjim zahvatom poreznih škara ipak nisu neograničene. Drugim riječima, dodaje, i poslodavci bi morali dati svoj doprinos povećanju plaća zaposlenih.
“Zakon o porezu na dohodak ne definira plaće, one su stvar dogovora poslodavaca i radnika, nego definira oporezivanje plaća. Svi koji plaćaju porez na dohodak ovim će nešto dobiti, no dio toga je i na samim poslodavcima”, poručuje naš sugovornik.
Pritom podsjeća kako oko dvije trećine poreznih obveznika u Hrvatskoj ne plaća porez na dohodak jer njihova primanja nisu dovoljna da bi ih zahvatile porezne škare. Njima, dodaje, izmjene u sustavu tog poreza ne mogu pomoći. S druge strane, ističe kako je vlada u nekoliko navrata povećavala neoporezivi dio dohotka, koji je još prije nekoliko godina iznosio 2600 kuna mjesečno, a sada iznosi 4000 kuna, što je uvelike pomoglo građanima. Svako daljnje povećanje neoporezivog dijela, dodaje, vodilo bi k još manjem broju građana koji plaćaju porez na dohodak.
“Statistike pokazuju da su najveći rast plaća u zadnje četiri godine imali upravo oni s manjim plaćama. To je rezultat dosadašnjih krugova porezne reforme”, poručuje naš sugovornik.
Računice pokazuju da će oni s višim primanjima najbolje proći
Izmjene koje vlada sada predlaže u osnovi se svode na mijenjanje poreznih stopa, dok ostali parametri u sustavu poreza na dohodak ostaju isti. Tako bi zaposleni koji plaćaju porez na dohodak, ako sabor prihvati vladin prijedlog, od sljedeće godine taj porez plaćali po stopama od 20 i 30 posto, umjesto po stopama od 24 i 36 posto, kao sada.
Računice koje je za Index izradila RRIF-ova Visoka škola za financijski menadžment potvrđuju da zaposleni s malim primanjima, primjerice s neto plaćom od 4000 kuna ili manje, neće ni osjetiti promjene u sustavu poreza na dohodak. Njihova su primanja jednostavno premala da bi ih se oporezivalo. S druge strane, u novoj rundi porezne reforme najbolje će proći oni s visokim primanjima. Primjerice, neto plaća samca u Zagrebu koja sada iznosi gotovo 29.000 kuna podebljat će se za preko 1800 kuna!