Europska komisija – Službe Europske komisije objavile su izdanje pregleda Zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi (ESDE) za 2020. godinu posvećenog temi socijalne pravednosti i solidarnosti. Pregled pruža analizu utemeljenu na dokazima o tome kako postići veću pravednost u cijeloj Europskoj uniji u uvjetima kriza poput pandemije COVID-19, kao i strukturnih promjena uslijed demografskog starenja te zelenih i digitalnih tranzicija.
Povjerenik za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvješće ESDE pokazuje kako je jačanje socijalne pravednosti ključno za prevladavanje krize. To zahtjeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Kako bi se osigurala otpornost, solidarnost i kohezija, odgovor EU-a mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti. Učinkovita provedba Europskog stupa socijalnih prava služit će nam kao vodič. ”
U Pregledu se navodi kako pandemija COVID-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne te učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008.-2009. godini. Ekonomska proizvodnja naglo se smanjila, a nezaposlenost raste. Najosjetljivije osobe, uključujući mlade u Europi, posebno su pogođene.
U tom kontekstu ESDE izvješće upućuje na sljedeće nalaze:
Odgovarajuće minimalne plaće i minimalni dohodak mogu imati blagotvoran učinak na socijalnu mobilnost Europljana.
Jačanje socijalne pravednosti , uključujući ulaganja u ljude, se isplati. Otklanjanje rodno uvjetovanih razlika donosi posebno visoke povrate, dok produženje radnog vijeka i povećanje obrazovanja također imaju pozitivne učinke.
Strukturne promjene, poput zelene tranzicije, moraju biti popraćene socijalnim mjerama kako bi bile uspješne. Ova tranzicija zahtijeva socijalna ulaganja u obliku programa prekvalifikacije i / ili naknada za nezaposlenost. Prema ESDE-u, ovo socijalno ulaganje moglo bi iznositi do 20 milijardi eura ili više do 2030. godine.
Mjere skraćenog radnog vremena učinkovito štite radna mjesta. EU pomaže državama članicama pružanje takve potpore kroz mehanizme solidarnosti poput instrumenta za privremenu potporu za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u hitnim slučajevima (SURE).
Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utječu na pravednost i njezinu percepciju na radnom mjestu promicanjem pravednijih plaća, boljih uvjeta rada i inkluzivnijih tržišta rada.
Općenitije, kako bi popravili štetu koju je nanio COVID-19 i pripremili gospodarstvo i društvo za budućnost bržih strukturnih promjena, EU i države članice moraju u potpunosti prihvatiti mogućnosti koje nudi prijelaz na zelenije, digitalizirano gospodarstvo i ugraditi uključivost, solidarnost i otpornost u sadržaj svih politika. Osiguravanje široko zasnovanog oporavka ključni je politički cilj našeg djelovanja koji će dugoročno pomoći u jačanju socijalne otpornosti.