Gabrijela Galić
(Faktograf.hr) – Država nije sigurna kako će kontrolirati isplatu potpora poslodavcima za subvenciju dijela plaće. Samo u ožujku tu će potporu koristiti više od 96 tisuća poslodavaca za 560 tisuća radnika. Ukupno je riječ o trošku koji za ožujak premašuje 2,27 milijardi kuna, s obzirom da država subvencijom pokriva i obavezna davanja.
Od tog iznosa, na račune poslodavaca za isplatu 3.250 kuna po radniku leći će ukupno nešto više od 1,8 milijardi kuna. Na isti broj radnika u svibnju bi (za travanj), na račune poslodavaca trebala sjesti 2,24 milijarda kuna. No, hoće li baš svi radnici doista i dobiti subvenciju države, veliko je pitanje. Jednako kao što je i pitanje što će biti s onim radnicima čije su plaće niže od minimalne plaće. Zakonom o minimalnoj plaći, naime, dana je mogućnost ugovaranja plaće pet posto niže od propisanog minimalca, ali isključivo kolektivnim ugovorom.
Poslodavci tvrde da je to pomoć njima, a ne radnicima
Ta je mogućnost, primjerice, za poslove najniže složenosti, ugovorena Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo. To je granski kolektivni ugovor s obzirom da je odlukom ministra rada i mirovinskog sustava proširen na cijelu djelatnost. U radno-intezivnom tekstilu, s druge strane, granskog kolektivnog ugovora nema, no kućnim ugovorima plaće su uglavnom utvrđene na razini minimalne plaće.
„Zadnjih godina plaće su malo porasle, jer nije bilo radnika, ali su tu negdje na razini minimalne plaće ili malo više. No, 15 do 20 posto radnika u tekstilu je isključivo na minimalnoj plaći“, veli nam Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske (TOKG). On je zabrinut da državna subvencija u tekstilu neće doći do radnika, pogotovo za travanj kada ona raste na četiri tisuće kuna.
„Poslodavci tvrde da je to pomoć njima, a ne radnicima. Sada kada je ta pomoć porasla na četiri tisuće kuna, sve glasnije poručuju da to nije za plaće nego za njih“, veli nam Leček objašnjavajući i kako dosta tvrtki normalno radi i tu poslodavci tvrde da će radnicima isplatiti plaću po kolektivnom ugovoru. U praksi to znači da će radnik primiti manje od državne subvencije koju je poslodavac zatražio zbog pada prometa, ali će i dio zadržati za sebe.
„Ad hoc mjere donosimo. Svi smo bili veseli zbog tih mjera, a onda kada su donesene, krenuo je lov u mutnom“, veli Leček dodajući kako je subvencije trebalo isplatiti direktno radnicima na račune
Malverzacije s državnom subvencijom
Na lov u mutnom, kojeg spominje naš sugovornik, još su prošli tjedan ukazale tri sindikalne centrale – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata.
„Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države za radnike koje su već otpustili. Neki poduzetnici isplaćuju samo plaću koju primaju od Države, iako su u mogućnosti plaćati punu plaću. Neki poduzetnici potporu koju isplaćuje Država dijele između sebe i radnika. Neki poduzetnici uzimaju sredstva od Države i za radnike na dugom bolovanju. Neki poduzetnici vrše pritisak na radnike da potpišu dodatak ugovora o radu kojim će ugovoriti plaću u visini one koju daje Država ili kojim će im se smanjiti broj radnih sati na 8 tjedno, kako bi ostatak potpore mogli zadržati iako se radniku realno radno vrijeme ne skraćuje. Neki poduzetnici zastrašuju radnike kako ne smiju dati otkaz jer će im morati vratiti iznos potpora. Neki poduzetnici mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore. Neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu. Invencija i kreacija dijela naših poduzetnika kako izigrati namjere i propise puno je veća nego što to možemo zamisliti“,napisale su tri sindikalne centrale u otvorenom pismu.
Sindikalne centrale zatražile su, među ostalim, od Vlade da se javno objavi popis poslodavaca korisnika potpore. U tom njihovom zahtjevu danas ih je podržao i Gong (izdavač portala Faktograf.hr), ističući kako javnost mora znati tko su poslodavci kojima se isplaćuju milijarde kuna vrijedne potpore za očuvanje radnih mjesta u vrijeme pandemije koronavirusa jer je takva razina transparentnosti najbolji osigurač protiv moguće zlouporabe ovih sredstava.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović sindikatima je poručio kao od njih očekuje „partnerski odnos“ te ih moli „da dostave konkretne podatke o malverzacijama ili nepravilnostima imaju li ih“, a Vlada će promptno reagirati (Večernji list).
Na naš upit o tome kako će kontrolirati je li subvencija doista došla do radnika, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava navode kako se „dokazom o isplaćenoj plaći smatra financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obaveza isplate plaće – Izvod s poslovnog računa“.
No, taj dokument neće pokazati je li radnik zakinut ili ne.
Što se tiče plaće koja je ugovorena u iznosu niže od minimalne plaće, odnosno četiri tisuće kuna za travanj, i mjesece koji slijede, navode da „ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća“, Hrvatski zavod za zapošljavanje „preporuča da poslodavac isplati potporu u cijelosti“.
Pritom napominju „kako je u skladu s propisima radnog zakonodavstva, poslodavac u radnom odnosu obvezan za obavljeni rad radniku isplatiti plaću“, a iznos plaće „utvrđen je ugovorom o radu odnosno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje može upućivati ugovor o radu“.
Drugim riječima, resorno ministarstvo naglašava da „korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta ne utječe na obvezu isplate ugovorene plaće niti ova okolnost zahtijeva obveznu izmjenu izvora radnoga prava“ te „eventualne izmjene visine plaće mogu biti samo rezultat dogovora između sindikata i poslodavca, odnosno poslodavca i radnika“.
Državni inspektorat nema zakonsku osnovu za postupanje
A što se tiče daljnje kontrole isplate, iz Ministarstva rada navode kako surađuju „sa svim relevantnim institucijama s kojima razmjenjuje podatke a eventualne manipulacije će se uz pomoć Državnog inspektorata adekvatno sankcionirati“.
Međutim, Državni inspektorat nema osnovu na temelju koje bi postupao u ovom specifičnom slučaju jer nemaju zakonskog uporišta, niti su od Ministarstva rada i mirovinskog sustava dobili bilo kakvu molbu temeljem koje bi trebali postupati. Subvencija dijela plaće, naime, državna je potpora, a Državni inspektorat nema zakonske osnove na temelju koje bi postupao, odnosno kontrolirao isplatu državnih potpora. Isplata subvencije za isplatu plaće je državna potpora koju bi trebao kontrolirati Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji je i donio uvjete za njenu isplatu.
Prema našim informacijama, u Državnom inspektoratu smatraju kako bi bilo puno bolje da subvencija plaće ide direktno radniku na račun. O toj se varijanti, prema našim saznanjima, razgovaralo i unutar HZZ-a, ali nije prošla. Osim sindikata koji to traže već neko vrijeme, danas se za tu varijantu založio i SDP čiji je Siniša Hajdaš Dončić ukazao da bi bilo bolje da su radnici, putem Porezne uprave, JOPPD obrasca ili OIB-a, dobivali novac direktnim transferom umjesto što ide preko poslodavaca. Na taj način, kako je rekao, ne bi uopće bilo potrebe za kontrolom jer bi novac izravno dobivao zaposlenik.
„Čujemo s terena da ima poslodavaca koji su se okoristili tom Vladinom mjerom i zadržali sebi dio tog transfera pa kako bismo bili transparentni i javni, trebalo bi otvoriti registar svih poslodavaca koji su primili novac i istražiti je li bilo kakvih zlonamjernih manipulacija“, kazao je Hajdaš Dončić.
Jandroković najavio sankcije
No da bi se Vlada mogla pokrenuti i malo strože kontrolirati isplatu potpora poslodavcima donekle naznačuje izjava Gordana Jandrokovića, predsjednika Sabora (N1).
„Sve koji bi u ovoj situaciji pokušali nešto ušićariti treba najoštrije sankcionirati. Vlada je posegnula za nevjerojatnim mjerama, svima je teško, imamo bolesne i umrle, ljude koji se bore s krizom i da sada netko pokuša uzeti nešto što mu ne pripada je krajnje nemoralno i to treba oštro sankcionirati. Ako netko pokuša ukrasti, ne dati novac radniku, treba to javno reći i na sve načine sankcionirati”, kazao je Jandroković. Dodao je i kako „treba poručiti da nećemo dozvoliti manipulacije, ako se javi netko tko će se od ove situacije pokušati okoristiti, treba ga javno osuditi i zakonski kazniti”.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koncem travnja ipak će objaviti popis poslodavaca korisnika potpore (N1). Pritisak sindikata i nevladinih udruga očito je imao utjecaja na to. Naime, javnu objavu sindikati su tražili i u razgovorima s Vladom prošli tjedan, ali ta ideja nije naišla na odobravanje.
Sama javna objava poslodavaca korisnika potpore nije jamac otkrivanja mogućih malverzacija. Inspektorima bi to mogao biti dobar pokazatelj za ciljane akcije provjere isplate plaća u poduzećima, ali je pitanje koliko bi te provjere otkrile je li državna potpora ispravno korištena. Ono što može pomoći je hrabrost radnika koji bi trebali progovoriti o eventualnim izmjenama ugovora, dogovorima o povratu dijela sredstava i svim mogućim malverzacijama.