NEĆE BITI POTPUNA ZABRANA
AUTOR Ljubica Gatarić
Veći dio prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat pokušavao je doći do konsenzusa među socijalnim partnerima.
(VEČERNJI LIST) – Otvaranje pitanja rada nedjeljom tvrđi je orah nego što je to mislila HDZ-ova Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Veći dio prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat pokušavao je doći do konsenzusa među socijalnim partnerima, a za travanj najavljuje i službeni početak javne rasprave o prijedlogu koji se brusi unutar zainteresiranih strana.
Žene bez odmora
Kako sada stvari stoje, Hrvatska ipak ne bi išla na potpunu zabranu rada trgovina nedjeljom, na kojoj inzistira vodstvo sindikata trgovine, uz jasnu podršku vrha Crkve, nego bi se vlasnicima trgovačkih lanaca omogućilo da odrede 12, 14 ili 15 nedjelja u godini koje bi bile radne.
U turističkim sredinama radne bi zacijelo bilje ljetne nedjelje, dok bi se na kontinentu koncentrirali oko kraja godine i eventualno razdoblja velikih sezonskih rasprodaja. Kako bilo, nedjelja će biti i vruća politička tema u izbornoj godini oko koje su se zasad izjasnile samo neke stranke. Manjinski partneri HDZ-a, Hrvatska narodna stranka i Liberalna stranka protive se zabranama, SDP tek namjerava iznijeti svoj stav, a ostale stranke svrstavaju se na ovu ili onu stranu ovisno o svjetonazoru i procjenama koliko bi im to donijelo potencijalnih glasova.
U trgovini je zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojih njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Nedjelja većinom pogađa žene jer one dominiraju u toj djelatnosti. Premda je razgovor o novom reguliranju rada nedjeljom krenuo iz politike, na neki način su ga potaknuli poslodavci koji sve teže dolaze do radnika. Prehrambeni lanci ne bi bili pretjerano nesretni kad bi se rad nedjeljom zabranio, no veliki trgovinski centri čvrsto su protiv zabrana jer nedjeljom imaju najveći promet.
Primjerice, jasno se protiv zabrane izjasnio direktor Emmezete Slobodan Školnik koji kao kompromisno rješenje predlaže da se zaposlenima u trgovini osiguraju dvije nedjelje mjesečno slobodne te da se sam rad nedjeljom plaća 50% više.
U vrhu HDZ-a sada ne odbijaju ni mogućnost da se od svega odustane ako rad nedjeljom otvori stare rane i ako se oko njega ne postigne visok stupanj suglasnosti među socijalnim partnerima.
– Ako sindikati i poslodavci dođu do konsenzusa, nećemo ni mi biti protiv – kaže zastupnik HNS-a Milorad Batinić koji čeka službeni prijedlog resornog ministarstva.
– Generalno, HNS je protiv zabrane rada, ali se zalažemo za to da se rad nedjeljom dodatno plati i da se radnici dodatno zaštite – kaže Batinić.
Praznik rada u znaku nedjelje
O toj temi govorio je i Velibor Mačkić, savjetnik predsjednika Milanovića za ekonomiju, inače stručnjak za turizam, koji je načelno za to da se rad nedjeljom izbjegava. Prihodi trgovaca ne bi trebali padati jer će nedjeljni šoping građani prebaciti na subotu, no Mačkić kaže da kao turistička ekonomija možemo ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenu neke trgovine i rade.
Slično o svemu sada govori i Horvat. Sindikalac Krešimir Sever očekuje poziv ministra za razgovor, no sve analize na koje se poziva ministar, kaže Sever, idu u prilog zabrani.
– Nije promet nedjeljom tako visok kako se misli, nedostaje radnika. Žale nam se mnogi vlasnici malih lokala koji su smješteni u velikim trgovačkim centrima da bi najradije zatvorili lokale nedjeljom, ali ne smiju – kaže Sever.
Njegov će sindikat izaći s prijedlogom da predstojeći Praznik rada protekne u znaku borbe za zabranu rada nedjeljom, što će toj temi dati dodatnu političku težinu. Lanjska prvomajska proslava protekla je u znaku mirovinske reforme, za koju su sindikati dobili veliku podršku građana.