Autor: Lider/Hina – Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena. Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni sneto plaćom do 2.700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od12.000 kunai njihov je udio 4,2 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manjuod 2.700 kuna primilo nešto više od 51 tisuća zaposlenih, dok je na drugom kraju skale nešto više od 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 12.000 kuna.
Inače, prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine u pravnim osobama iznosila 6.022 kune, a statistika prema visini prosječne plaće pokazuje da je više od 60 posto zaposlenih primilo manje od 6.000 kuna. Naime, uz 5,3 posto onih s najnižim plaćama do 2.700 kuna još je njih56,4 posto primilo prosječno od 2.701do 6.000 kuna.
Zaposlenis prosječnim plaćama od 2.700 do 6.000 kuna razvrstani su u šest statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 2.701 do 3.500 kuna, kojih je u ukupnom broju zaposlenih bilo 12,8 posto, te oni s prosjekom od 4.001 do 4.500 kuna s udjelom od 10,4 posto.
Nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 34,1 postoili oko 328 tisuća zaposlenih za ožujak prošle godine je primilo neto plaću od 6.001 do 12.000. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 7.001 do 8.000 kuna, njih je 8,8 posto, dok ih je 8,3 posto primilo između 8.001 do 10.000 kuna. Uskupini onih koji su dobili od 10.001 do 12.000 kuna je3,5 posto zaposlenih, a nešto više, 4,2 posto, ih je s plaćom višom od 12.000 kuna.
Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – iznadprosječan udio onih s plaćama do 2.700 kuna tenajveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 2.701 i 3.500 kuna.
Tako je uprerađivačkoj industriji, koja ima gotovo 178 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manjuod 2.700 kuna primilo6,4 posto u toj djelatnosti, a njih 17,6 posto od 2.701 do 3.500 kuna.
U trgovinina veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala nešto više od 150 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.700 kuna bio je 6,6 posto, a više od petine ili njih22,4 posto dobilo je od 2.701 do 3.500 kuna.
I u prerađivačkoj industriji i u trgovini udio onih s plaćama većim od 12.000 kuna je isti i iznosio je3,7 posto.
U djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, koja je brojala više od 92,1 tisuću zaposlenih, njih najviše, 15,2 posto, imalo je plaću između 7.001 i 8.000kuna.
I u djelatnosti obrazovanja, s90,6 tisuća zaposlenih, najviše je onih, 17posto, s plaćom između7.001 i 8.000kuna.
U građevinarstvu, od 55.352 zaposlenih više od pola ih je imalo plaću do 4.500 kuna. Pritom, za 15,1 posto ona je iznosila do 2.700 kuna, a za 16,8 posto od 2.701 do 3.500 kuna.
Gledano po postotcima, građevinarstvo je i druga po redu djelatnosts najvećim udjelom zaposlenih s plaćom do 2.700 kuna, dok sa 16posto prednjače administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje broje 31.100 zaposlenih.
Djelatnost, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000kuna, od 13 posto, su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih.
Slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je od33,5 tisuća zaposlenihza njih12,9 posto neto plaćapremašivala12.000kuna.