SLOBODNO KRETANJE RADNIKA U EU
Austrija želi zadržati ograničenja za radnike iz Hrvatske, ali i zapošljava mnogo Hrvata
(GLAS SLAVONIJE) – Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj. Postoji mogućnost da se primjena tog načela privremeno odgodi do maksimalno sedam godina. Nakon isteka inicijalnog dvogodišnjeg razdoblja (od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2015.) za Hrvatsku su tu mogućnost zadržale, do nove odluke, koju trebaju donijeti do 30. lipnja 2018., Austrija, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nakon godinu dana rada u jednoj od navedenih zemalja uz tzv. EU radnu dozvolu hrvatski državljanin može dobiti trajnu dozvolu rada u toj državi članici, neovisno o važećim ograničenjima za hrvatske građane. U ostalim državama članicama Europske unije hrvatski građani imaju slobodan pristup tržištu rada, bez potrebe ishođenja radne dozvole. Među članicama Europskog gospodarskog prostora, otvorena su tržišta rada Norveške i Islanda, a Lihtenštajn zadržava režim radnih dozvola do 30. lipnja ove godine. U prosincu 2016. švicarska je vlada okončala postupak ratifikacije Protokola III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije od 1. srpnja 2017. proširuje na hrvatske državljane. Švicarska primjenjuje prijelazne odredbe, odnosno ograničenja glede slobode kretanja radnika.
Austrijska ograničenja
Austrijska vlada namjerava kod Europske komisije zatražiti produženje prijelaznog razdoblja, tijekom kojeg građani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada do 2020., javljaju austrijski mediji u ponedjeljak.
“Produženje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske je, prema mišljenju austrijske vlade, zbog više razloga smisleno”, rekao je glasnogovornik austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za austrijsku novinsku agenciju APA. Kao jedan od razloga navodi se velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji. “Već sad bilježimo natprosječno velik broj Hrvata u Austriji koji su bez posla. I zato se može polaziti od toga da prijevremeno otvaranje tržišta rada za državljane te zemlje ne bi rezultiralo povećanjem broja stručnjaka i visokokvalificiranih nego povećanjem broja nezaposlenih”, stoji u obrazloženju austrijske vlade.
Nadalje se objašnjava da je i sada, kada je tržište rada za radnike iz Hrvatske djelomično zatvoreno, poslodavcima iz Austrije moguće zapošljavanje hrvatskih radnika u više od 60 zanimanja koja su u Austriji deficitarna. Austrijska vlada trenutno ispituje i dodatne izuzetke za sezonske radnike u turizmu, kao i za proširenje liste zanimanja koja su izuzeta od ograničenja. Tu odluku narodnjačko-slobodarske vlade podržala je i socijaldemokratska oporba. Protiv produženja ograničenja pristupa tržištu rada za državljane Hrvatske austrijska je ministrica gospodarstva Margarete Schramboeck. “Potreba u poduzećima za radnicima je tu, a iz istočne Europe u Austriju radnici gotovo više i ne dolaze”, rekla je Schramboeck za dnevnik “Presse am Sonntag”.
Pozivnica s Malte
Zemlje Europske unije imaju pravo ograničiti pristup državljanima novih članica Unije do pet godina. Nakon toga je moguće ograničenje jedino ako se ustvrdi da bi potpuno otvaranje granica negativno utjecalo na domaće tržište rada. Ako Bruxelles odobri austrijski zahtjev, ograničenje pristupa tržištu rada za hrvatske državljane trajalo bi do 1. srpnja 2020.
Austrija nije jedina zemlja koja još ima ograničenja za radnike iz Hrvatske. Nakon pristupanja Hrvatske EU, 2013., to ograničenje, što u principu znači da Hrvatima trebaju radne dozvole, zadržalo je 13 zemalja. Svaka članica EU nakon pristupanja nove članice ima pravo uvesti prijelazno razdoblje ograničavanja zapošljavanja po principu 2+3+2 godine. U praksi to znači da odluku moraju revidirati nakon isteka svakog od tih razdoblja. Nakon prve dvije godine hrvatskog članstva, 2015., osam država je potpuno otvorilo tržište rada za radnike iz naše zemlje. Ograničenje su tada zadržale Austrija, Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija i Malta. No Malta je nedavno obavijestila Europsku komisiju da ukida ograničenje pristupa tržištu rada za hrvatske državljane. Iako je rok do kojeg je to trebala učiniti kraj lipnja, Malta je to učinila mjesecima ranije.
Vuk TEŠIJA/H
MOŽE LI MALTA BITI NOVA IRSKA?
Hrvatski su se građani do sada najviše iseljavali u Njemačku, Austriju (bez obzira na ograničenja), Irsku, Švedsku i Švicarsku, a nakon poteza Malte moguće je da i ta zemlja postane omiljeno odredište hrvatskih radnika. Naime, Malta je zemlja u kojoj je uz malteški jezik (semitski jezik sličan arapskom) službeni jezik i engleski, kojim se većina ljudi u Hrvatskoj služi. Primanja na Malti su solidna, ali su troškovi života niži nego u, primjerice, Irskoj ili Njemačkoj, a nije zanemirava ni činjenica da je klima mnogo ugodnija od one u Irskoj ili Švedskoj.
Rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj
Broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj dosegnuo je rekordnu vrijednost s gotovo 1,2 milijuna u posljednjem kvartalu prošle godine, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB) u Nürnbergu. “Krajem prošle godine u Njemačkoj je 1.183.000 radnih mjesta bilo nepopunjeno, što je 128.000 više nego u istom razdoblju prošle godine i 83.000 više nego u prethodnom kvartalu”, priopćio je stručnjak iz IAB-a Alexander Kubis. Kako je nadalje priopćio IAB, koji djeluje u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje, najveća potražnja za radnicima vlada u prerađivačkom i građevinskom sektoru. Njemačka građevinska poduzeća trenutno traže oko 100.000 radnika različitih profila. No manjak stručnjaka bilježi se u gotovo svim sektorima, posebice onima s tehničkim predznakom. Kako je nedavno objavio tjednik Wirtschafts Woche, među najtraženijim su zanimanjima mehatroničari, elektrotehničari, medicinski tehničari, programeri, inženjeri svih profila, kao i klasični obrtnici poput limara, vodoinstalatera. Tradicionalno jaka potražnja je i za medicinskim osobljem, a u posljednje vrijeme vlada i velika nestašica instruktora vožnje. H
rok
ODLUKA TREBA BITI DONESENA DO 30. LIPNJA
U IRSKU OTIŠLO 15.000 RADNO SPOSOBNIH
Od članstva Hrvatske u EU i otvaranja tržišta rada najveći broj hrvatskih radnika odlazi u Njemačku i Irsku. Tako je od 2013. iz Hrvatske u Irsku otišlo gotovo 15 tisuća radno sposobnih osoba. U Njemačku se iz Hrvatske 2016. doselilo ukupno 55.970 osoba, a istodobno se iz Njemačke odselilo 22.010 hrvatskih državljana, tako da je krajem te godine u Njemačkoj živjelo 332.605 građana RH, podatci su Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu.