IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA
Autor: Branko Podgornik
(Novilist.hr) – Iako je nezaposlenost posvuda niža, a broj zaposlenih navodno sve viši, svaki peti ili šesti »zaposlenik« u EU-u radi povremeno i nepuno radno vrijeme. Samo u Njemačkoj, već sedam milijuna radnika pripada toj skupini. Njihova prosječna primanja iznose oko 480 eura, čime ne mogu podmiriti ni mjesečne režije. A ubrajaju se u zaposlene. Kao da je time riješeno pitanje njihove egzistencije. Mnogi su političari očekivali da će gospodarski oporavak zaustaviti rast tzv. populizma. Bila su to pogrešna očekivanja. Podaci pokazuju da je potpora birača populističkim i ekstremističkim strankama na Zapadu od 2010. do 2017. skočila sa 7 na 35 posto. Taj se trend nastavio unatoč tome što članice Europske unije, pa i Hrvatska, već tri godine ekonomski napreduju. U posljednjem tromjesečju prošle godine gospodarstvo u EU-u poraslo je 2,6 posto, najviše u deset godina. Smanjuju se proračunski deficiti, javni dugovi i nezaposlenost. Ali ljudi su nezadovoljniji, društva podijeljena, a članice Unije sve se više razilaze.
Valja stalno ponavljati: problem je u tome što većina ljudi gospodarski napredak ne osjeća. Naprotiv, osjećaju se nesigurnijima i zanemarenima. Evo jednog primjera. Iako je nezaposlenost posvuda niža, a broj zaposlenih navodno sve viši, svaki peti ili šesti »zaposlenik« u EU-u radi povremeno i nepuno radno vrijeme. Samo u Njemačkoj, već sedam milijuna radnika pripada toj skupini. Njihova prosječna primanja iznose oko 480 eura, čime ne mogu podmiriti ni mjesečne režije. A ubrajaju se u zaposlene. Kao da je time riješeno pitanje njihove egzistencije.
Političari zaboravljaju da je njihova politika stezanja remena građanima, uz reforme tržišta rada, većinu ljudi učinila siromašnijom i nesigurnijom nego prije. Rezultat tih reformi su rastuće imovinske nejednakosti te rastakanje društvene kohezije. O tome je slikovito progovorila i predsjednica njemačke Ljevice, Sahra Wagenknecht, kad se naljutila na šefa njemačkog SPD-a Schultza, kancelarku Merkel i francuskog predsjednika Macrona – podsjećajući da oni Europu žele pretvoriti u »sjedinjenje države«, dok istodobno »razjedinjuju« građane. Prema njezinim riječima, novac se gomila na računima manjine, dok se državne službe i životni standard građana urušavaju. »Prošle su godine čak 323 milijarde eura podijeljene dioničarima u europskim zemljama, a istodobno je siromaštvo u EU-u na najvišoj zabilježenoj razini. Mnogi mladi ljudi suočavaju se sa životom koji im ne nudi nikakve šanse, obrazovni sustav više ne funkcionira, javne institucije propadaju, bolnice nemaju dovoljno opreme, a na države se vrši pritisak da izvode privatizacije i kresanje socijalnih izdataka«, rekla je Wagenknecht. Tvrdi da je sve to rezultat politike Schulza, Merkel i Macrona, politike koja »izaziva nacionalizam« i »rastakanje Europe«.
Čini se da je šefica Ljevice opisala stanje ne samo u Njemačkoj, nego i Hrvatskoj. Nema sumnje da tradicionalni socijaldemokrati i narodnjaci – koji su zaokupljeni pitanjem kako napraviti usluge poslovnom sektoru – Saru Wagenknecht smatraju populisticom. Oni ne vide da ništa više nije isto kao prije krize iz 2008., unatoč ponovnom zamahu ekonomije. Ne žele vidjeti da gospodarstvo i sustav, koje su sami desetljećima stvarali, više ne funkcioniraju u korist većine građana i da je potreban remont. Stoga golem rast populizma nikoga ne treba iznenađivati.