NHS – U Zagrebu je od 28. do 30. rujna 2017. godine, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak, održan seminar pod nazivom „Reforma obrazovnog sustava – pretpostavka za bolje poslove i zaštitu radničkih prava“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Europskog centra za radnička pitanja (EZA) te talijanskog Kršćanskog pokreta radnika (MCL), a uz potporu Europske komisije. Na seminaru je bilo riječi o izazovima i problemima obrazovnog sustava, posebno o tome je li obrazovni sustav u korelaciji sa trendovima i potrebama tržišta rada, kao i o stanju na tržištu rada u određenim zemljama, a sudjelovali su izlagači iz različitih institucija, odnosno sindikata iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Poljske, Srbije, Slovačke, Slovenije te Hrvatske. Na seminaru su sudjelovali i predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Što se tiče Hrvatske održano je predavanje o utjecaju demografije na obrazovni sustav i tržište rada. O navedenoj je temi govorio profesor Stjepan Šterc s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koji se osvrnuo na nedavnu objavu Svjetske banke o zemljama u kojima je iseljavanje stanovništva najviše prisutno, a gdje se na visokom mjestu našla i Hrvatska. Napomenuo je kako se politika ne bavi dovoljno pitanjima obrazovnog sustava i demografije. Temeljna vrijednost , a što su i sami ekonomisti zaključili, jest upravo ljudski potencijal. Što se tiče demografskih pokazatelja, za Hrvatsku oni nisu dobri – osim što nema prirasta stanovništva, postoji, kako je već navedeno, i veliko iseljavanje u druge zemlje, kao što su Njemačka i Irska. Obrazovni sustav je zastario i ne potiče sposobnosti, odnosno razmišljanje i zaključivanje te se vrjednuje samo učenje činjenica. Stoga bi obrazovni sustav trebalo reformirati od osnovne škole pa do fakulteta, na kojima bi trebalo smanjiti kvote za suficitarna zanimanja, a naglasak bi se trebao staviti na deficitarna zanimanja. Treba povezati gospodarstvo i strukovna zanimanja te gledati potrebe tržišta rada, a za što je potrebno izraditi projekcije. Mladi i djeca su vrijednost, koju tvrtke moraju platiti te sudjelovati u reformi i potpori obrazovanja, a ne samo zadržavati profit za sebe.
Na seminaru je govorio i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, koji je iznio probleme vezane uz strukovno obrazovanje, ali i oblike zapošljavanja u Hrvatskoj. Naime, sve se manje mladih želi upisati u strukovne škole, čemu je razlog i niska plaća kad se zaposle (ako se zaposle). Razlog za iseljavanje nije samo niska plaća, već i nesigurni oblici rada i uvjeti rada. Naime, na 100 novozaposlenih njih 95% je zaposleno temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme (ili na neki drugi oblik nesigurnog rada). Naglasio je kako je izmjenama Zakona o radu dodatno fleksibilizirano zapošljavanje, tako da u Hrvatskoj 22.2% od ukupno zaposlenih radi u nekom obliku nesigurnog rada, dok prosjek EU 28 iznosi 14.2%. Mladi ljudi planiraju iseliti iz Hrvatske, iako im se i u drugoj zemlji možda čak i ne nudi siguran oblik rada, ali su zato plaće znatno veće.
Sudionici u raspravi iznijeli su stanja u svojim državama, iz čega je bilo razvidno kako je problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva i mladih zajednički problem, kao i nesklad između potreba tržišta rada i obrazovanja. Veliki je broj radnika zaposlen na neki oblik nesigurnog rada. Neke države su čak i uvele određene mjere za poticanje ostanka mladih, a istaknuto je kako je uloga sindikata poticanje obrazovanja radnika, kao i rad na jačanju socijalnog dijaloga kako bi svojim prijedlozima i mjerama doprinijeli reformi obrazovnog sustava. (SC)