HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Hrvatska je jedina tranzicijska zemlja u kojoj su plaće manje nego 2010.

NEUMOLJIVE BROJKE
Javni sektor očekuje prvo od tri ovogodišnja povećanja plaća, zbog odljeva radnika taj će trend morati pratiti i javni sektor. Svaki drugi Hrvat zarađuje do 4756 kuna

AUTOR: Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) – U veljači će 250.000 zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna dobiti prvo dvopostotno povećanje plaće od ukupno tri koliko ih se planira u ovoj godini. Referentima će povišica biti oko 100, učiteljima 120 kuna, a liječnicima i sveučilišnim profesorima oko 200 kuna. Bit će to prvi ozbiljniji rast plaća u posljednjih osam godina i sigurno velika prekretnica za javni sektor jer im slična povišica dolazi još u kolovozu te u studenome! Privatni sektor sigurno neće pratiti državu u toj mjeri, no kako ljudi masovno napuštaju zemlju, podaci s terena pokazuju da se i u gospodarstvu fokus sve više prebacuje na zaposlene. Iz turizma stižu najave o odličnom interesu stranih turista i za predsezonu, popraćene žalopojkama o nedostatku radne snage, a osim turizma i građevine, slične bi se priče mogle čuti i iz ostalih sektora ako svake godine zemlju napusti 50.000 mladih.
Povišice bolje plaćenima

Prerađivačka je industrija u prosincu zabilježila rekordan rast proizvodnje od 14,9% na godišnjoj razini, što se mora odraziti na plaće i slobodna radna mjesta. Prvi je to mjesec da je vrijednost proizvedene robe nadmašila rezultate iz istog mjeseca 2008. Višegodišnja recesija prelila se i na plaće jer, u usporedbi s drugim tranzicijskim državama, Hrvatska jedina ima 30-ak eura niže bruto plaće nego što ih je imala 2010. Primjerice, na prijelazu stoljeća primanja u Slovačkoj bila su gotovo upola manja nego što su bila u Hrvatskoj, a danas su prosječne bruto plaće u toj zemlji nadomak tisuću eura i samo su 60 eura manje nego u Hrvatskoj. Zahvaljujući isplati božićnice samo je prosinac 2016. donio povećanje prosječne neto plaće za 163 kune na mjesečnoj razini (na 5805), a ostalih mjeseci primanja su stagnirala ili neznatno rasla. Polovica zaposlenih po službenom statističkom podatku o medijalnoj plaći zarađuje manje od 4756 kuna.

Ima djelatnosti, poput tekstilne, drvne industrije ili zaštitara, gdje su prosječna primanja jedva nešto veća od 3000 kuna mjesečno. Njima, kao i većini zaposlenih s ispodprosječnim primanjima porezna reforma pokrenuta ove godine nije bitnije popravila standard.

No zato je siječanj počeo s povišicom za zaposlene čija su primanja odmaknula od prosječnih ili rade u visokoprofitabilnim djelatnostima i industrijama poput duhanske industrije, financijskog sektora, zračnog prijevoza, telekomunikacija ili sveučilišta gdje su prosječna neto primanja između 8 i 10 tisuća kuna. Te su plaće, ovisno o broju djece, porasle od 100 do 300 kuna.

Loše upravljanje

Stanjem Hrvatske u odnosu na zemlje u okruženju bavila se i HDZ-ova eurozastupnicaIvana Maletić, koja je pripremila posebnu analizu koja se bavi sa šest različitih međunarodnih analiza konkurentnosti, ljudskog kapitala, talenata, lakoće poslovanja i razine informatizacije društva.

– Promatrajući poziciju Hrvatske po svakoj od analiza kroz godine i u odnosu na deset država članica srednje i istočne Europe iz petog vala proširenja EU te neke od država nečlanica iz okruženja, rezultati su za Hrvatsku poražavajući i alarmantni. Upućuju na zaostajanje hrvatskog društva i gospodarstva za Europom i svijetom te na potrebu za odlučnijim, strateški osmišljenim, sustavnim djelovanjem temeljenim na suradnji sa svim segmentima društva – navodi Maletić. Zaključak je svih usporedbi da Hrvatska ima potencijal i resurse, ali je upravljanje loše.