Autor: HRT/Hina – Hrvatski javni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto manje nego godinu dana prije, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od kada se prate ti podaci, pa se Hrvatska svrstala među članice EU-a s najvećim padom duga, pokazuje izvješće Eurostata. Udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto. To je prvi međugodišnji pad javnoga duga od kada se podaci vode po usporedivoj metodologiji – od kraja 1999. godine. S padom udjela javnog duga u BDP-u za 3,3 postotna boda na godišnjoj razini, Hrvatska se svrstala među šest zemalja Europske unije s najvećim padom duga.
Prednjači Irska, u kojoj je udio duga u BDP-u potonuo za 16,7 postotnih bodova. Slijede Nizozemska, sa smanjenjem udjela za 4,3 postotna boda, i Danska, s padom za 4,1 postotni bod, dok je udjel javnog duga u BDP-u u Njemačkoj i Malti smanjen za 3,3 postotna boda, kao i u Hrvatskoj.
Hrvatski javni dug pao je i u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine, za 1,3 milijarde kuna ili 0,5 posto. Tada je udjel duga u BDP-u iznosio 86,7 posto. Tako se Hrvatska našla među 11 od 28 članica Europske unije u kojima je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u i na mjesečnoj razini. Padu javnog duga u prilog je išao nešto manji proračunski deficit tijekom prvog kvartala jer je na snazi bilo privremeno financiranje, a kod inozemne komponente duga u prilog su išla tečajna kretanja, odnosno aprecijacija kune u odnosu na euro, objašnjava makroekonomistAlen Kovač.