IPAK NE RASTEMO
SLOBODNA DALMACIJA – Dok vode pregovore o reformama koje bi trebale Hrvatsku izvući iz gliba, naši stranački timovi možda bi se mogli zamisliti nad još jednim podatkom koji nemalo pokazuje kakva bi nas budućnost mogla zadesiti. Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne smjestio je Hrvatsku na samo dno svjetske ljestvice talenata 2015. godine. Točnije, kako su u srijedu izvijestili iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost, partnera IMD-a, na toj ljestvici Hrvatska je zauzela otužno 58. mjesto od ukupno 61 zemlje svijeta rangirane u IMD-ovu Svjetskom godišnjaku konkurentnosti.
Nesposobnost zemlje
Ta je ljestvica umnogome simptomatična. Kako objašnjavaju iz Nacionalnog vijeća, izvješće ocjenjuje sposobnost zemlje da razvije, privuče i zadrži darovite ljude kako bi stvorila njihovu bazu, potrebnu da kompanije posluju u svojim gospodarstvima. U izvješću se mjere tri ključna faktora: ulaganje i razvoj u darovite ljude u zemlji, koje se očituje kroz javne investicije u obrazovanje ikvalitetuobrazovnog sustava; privlačenje talenata, koje se ogleda u sposobnosti zemlje da zadrži svoje darovite ljude i privuče ih iz inozemstva, dok je treći faktor spremnost zemlje, što se očituje u tome da ispunjava zahtjeve tržišta rada za raspoloživim darovitim ljudima te da ima njihovu bazu. Neslavno dno ljestvice držimo zbog lošeg plasmana u dvije kategorije, i to po privlačenju talenata i spremnosti zemlje nalazimo se na 58. mjestu, dok smo nešto bolji s ulaganjem i razvojem, gdje smo na 40. mjestu među ispitivanim zemljama. To nas je ukupno dovelo na 58. mjesto, po čemu se u odnosu na prošlu godinu nismo pomaknuli s mjesta, a iza sebe smo ostavili tek Peru, Venezuelu i posljednju Bugarsku.
Vodeće na listi su, kao i prošle godine, Švicarska na prvom te Danska na drugome mjestu. Kako se odnositi prema svojim talentima, Hrvatska bi mnogo toga mogla naučiti i od Luksemburga, Norveške, Nizozemske, Finske, Njemačke, Kanade, Belgije i Singapura, zemalja koje su se također smjestile među prvih 10 najboljih na svijetu prema ovoj ljestvici.– To je odraz potpune nebrige za mlade ljude općenito, a pogotovo za mlade talentirane ljude. Oni nisu prepoznati ni od vlasti, ni gospodarstva, ni politike u cjelini – komentira plasman Hrvatske Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Ključni je problem zapostavljanje povezanosti sustava obrazovanja i tržišta rada, kaže, zbog čega mladi nakon završetka školovanja ostaju nezaposleni i razmišljaju o iseljavanju iz zemlje.
– Zabrinjavajuće je da u fazi visokog obrazovanja mnogi mladi ljudi ističu kako ne vide perspektivu u Hrvatskoj, a na to nitko ne reagira. S ovakvim političkim elitama i gospodarstvenicima odnos prema darovitima ostat će isti, prije će se Bugarska pokrenuti – procjenjuje Sever.
– Rezultati pokazuju manjak svijesti u društvu da talente treba prepoznavati i izgrađivati ih od najranije faze obrazovanja, od vrtića, te ih pratiti, razvijati i usmjeravati tijekom cijelog procesa obrazovanja kako bi maksimalno razvili svoje potencijale. Nitko se time sustavno ne bavi, a to je već pitanje je li nam briga o darovitima važna ili ne – ističe Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju. Što se tiče zadržavanja darovitih, kaže, tu ulazimo u okvir gospodarstva “i to ćemo teško riješiti državnom intervencijom”.
Radna mjesta
–Novacza razvojno-istraživačke projekte treba više vezati uz primjenu u gospodarstvu, a ne nužno u znanstvenim institutima, kako bi mladi istraživači, talentirani entuzijasti, mogli sudjelovati u razvojnim projektima i u gospodarstvu naćiposla– ističe Balković.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić naglašava kako je zadržavanje i privlačenje talentiranih ljudi moguće samo ako stvorimo radna mjesta i otvorimo mogućnost zaprofesionalnuafirmaciju u našoj državi.
– Najnovije izvješće ukazuje na nužnost donošenja nacionalne razvojne strategije i provođenje ključnih reformi. Svaka odgoda vodi k daljnjem osiromašenju hrvatskog društva – upozorava Mudrinić.
MARIJANA CVRTILA
Najgori u obuci zaposlenika
Unutar tri glavne kategorije na Svjetskoj ljestvici talenata mjereno je ukupno 30 pokazatelja. Uvjerljivo najgori rezultat (60. mjesto) u kategoriji “ulaganje i razvoj” Hrvatska bilježi u pogledu obuke zaposlenika. Isti plasman u kategoriji “privlačenje talenata” zauzima privlačenje i zadržavanje talentiranih ljudi, motivacija zaposlenika te privlačenje visokokvalificiranih radnika iz inozemstva.
Sloveniji 38., a Hrvatskoj 58. mjesto
Osim Bugarske, sve su nove članice EU-a ispred nas: Češka je na 30. mjestu, Poljska 32., Slovenija 38., Slovačka 47., Rumunjska 48., Hrvatska je 58., dok nam je najbliža Mađarska na 56. mjestu. Svoje talente više cijene, na primjer, Ukrajina (55. mjesto), a o Kazahstanu na 36. mjestu da i ne govorimo.